www.express.hr

Hrvatski turizam je jebeni oksimoron i musaka u glavnini sastavljena od apartmana u ružnim kućama, koncesioniranim plažama s gusto nabijenim ležaljkama (da ne bi slučajno stavio ručnik negdje) te restorana i barova u kojima caruje loša hrana, loš servis i jelovnici koje je prevodio Google translate. O cijeni ne želim pričati, jer ako je sve dobro, platiti nije problem. Problem je što je uglavnom loše te je i cifra na računu onda velika.  

Jadran polako, ali sigurno postaje megafriteza za EU sirotinju koja će s porastom standarda u vlastitoj zemlji polako otići i na atraktivnije destinacije. I još jedno, igrali smo finale prvenstva, ali svatko tko misli da duge lopte Modrića i obrane Subašića mogu dovesti turiste koje ovo nabrojano može zadržati je idiot - napisao je, uz ostalo, Mate Janković na svojem Facebooku.

Janković je inače kuhar, chef, kako se to zove u vremenu u kojem svaki zanat mora imati strano ime - radnik u neposrednoj proizvodnji zadovoljstva domaćih gostiju i stranih turista. Ne čini ga to, međutim, nekim tko bolje i prije vidi ono što će ostali shvatiti kad, kao i obično, bude kasno. Mate Janković se samo ne pravi ni lud ni slijep.

Da je sad, evo neka bude 2013., i da je hrvatski chef engleski bloger ili australska influencerica, da ide okolo, koristi društvene mreže za reketarenje hotelijera i vlasnika restorana, pa da je sve ovo isto napisao ili napisala, našao bi se već jedan agilni župan, pozvao šefa turističke zajednice i naložio da se kritičaru ili kritičarki promijeni mišljenje sedmodnevnim boravkom s pratećom pažnjom. Prošla su, međutim, ta vremena i vratila se ona u kojima se prema problemu, bilo kojem, odnosimo tradicijski: ignoriranjem za koje se vjeruje da će trajanjem prouzročiti nestanak onoga što se ne zna popraviti. Turizam u Hrvatskoj nije, kao što bi trebalo da jeste, ni sekundarna ni treća po važnosti grana gospodarstva, nego prva i najvažnija.

"Igrali smo finale prvenstva, ali svatko tko misli da duge lopte Modrića i obrane Subašića mogu dovesti turiste koje ovo nabrojano može zadržati je idiot"

Već je to društveni i ekonomski problem sam po sebi. Hrvatski turizam, međutim, ako ga gledamo izoliranog, nema problema, jer je hrvatski turizam - problem sam (po) sebi! Ili riječima Mate Jankovića, to je “jebeni oksimoron” koji još donosi neki novac. Do kada će, ne zna se, ali vječito neće sasvim sigurno.

Početkom ove godine dva su utjecajna svjetska medija, američki CNN i magazin GQ, pozvali publiku, dakle i potencijalne turiste, da kako znaju i mogu izbjegavaju Hrvatsku, posebice Dubrovnik. Razlog nisu visoke cijene, nego prokleta, nepodnošljiva gužva u gradu kojem je 2016. godine bilo 800.000 - da, osam stotina tisuća! – gostiju samo s kruzera. Istodobno, hrvatski Institut za turizam objavio je rezultate redovnog, godišnjeg izvješća u kojem je, prvi put, zabilježeno i nezadovoljstvo domaćina gostima.

Oni su, ti domaćini, običan svijet koji ima iste potrebe u srpnju i siječnju: ide na posao, mora na kontrolu i po kruh, dobija tahikardiju vozeći deset kilometara 40 minuta i nije mu najdraže kad malo pivo u lokalu treba platiti kao pet-šest velikih u dućanu.  

“Kad govorimo o održivosti, ono što često primjećujemo i što često postaje vijest u medijima su problemi vezani uz infrastrukturu. Međutim, ono gdje najčešće ‘pucamo’ je mogućnost da domaće stanovništo tolerira takav pritisak i uistinu, uz sve ove pozitivne pomake oko kvalitativnih obilježja koje smo vidjeli za prošlu godinu, isto tako smo primijetili da pada zadovoljstvo gostoljubivošću lokalnog stanovništva što je prvi put otkako mi radimo istraživanja. Nešto je smanjeno i zadovoljstvo gastronomskom ponudom mjesta i kvalitetom hrane u restoranima. Veći je i udio onih koji se žale na gužvu u prometu, koji se žale na gužvu i buku u gradovima, na javnim prostorima i plažama te na neprimjereno odlaganje smeća“, rekla je tad Renata Tomljenović, znanstvena savjetnica u Institutu za turizam.

Hrvatski turizam, međutim, ako ga gledamo izoliranog, nema problema, jer je hrvatski turizam - problem sam (po) sebi! Ili riječima Mate Jankovića, to je “jebeni oksimoron” koji još donosi neki novac

E onda je došlo ljeto, vrhunac sezone i sve što, očito jednako, preziru mladi iz Poljske i stari s Brača, stari iz Hamburga i mladi iz Šibenika. I još je nešto došlo ili nije došlo, ovisi s koje se strane gleda: nije stiglo dovoljno turista pa je krenulo traženje razloga zašto.  

Prvo je, naravno, okrivljeno Svjetsko prvenstvo u nogometu, zatim vrućine - baš kao da je prošle godine iza Dana domovinske zahvalnosti palo dva metra snijega u Tučepima - i na kraju u Uzašću, Duhovu i Tijelovu, vjerskim blagdanima zbog kojih je ka Hrvatskoj u lipnju krenulo čak 27 posto njemačkih gostiju nego lani.

Između zabrinjavajućih trendova i statistike koja ionako služi da svatko tko se na nju poziva dokaže da je u pravu, kod nas se, ali uvijek, bira statistika: brojke i postoci koji mogu zamagliti sliku stvarnosti u kojoj se Mediteran kakav je nekad bio prvo pretvorio u Mediteran kakav nikad nije bio, pa onda u prečac do pakla.  

Apartman do apartmana, friteza do friteze, automobil do automobila, iznajmljena ležaljka do iznajmljene ležaljke, redovi u dućanima kao u najgorim godinama pokojne Čehoslovačke, prometni kolaps, javni prijevoz u kojem redovi vožnje služe da ničemu ne služe, manjak radnika i višak brojeva na računima za vodu, struju, odvoz smeća, kratku kavu i točeno pivo, sudar njemačkih umirovljenika u uzaludnoj potrazi za mirom i partijanera u potrazi zabavom gdje god došli - slika je onoga što je Mate janković nazvao “jebenim oskimoronom”.

Brojke i postoci koji mogu zamagliti sliku stvarnosti u kojoj se Mediteran kakav je nekad bio prvo pretvorio u Mediteran kakav nikad nije bio, pa onda u prečac do pakla 

Sintagma i nije najsretnija, kao i teza o nevažnosti cijene zbog kvalitete - nešto je, jednostavno, preskupo, ma koliko bilo i dobro - ali većina onoga što je napisao je užasavajuće točno. Zato će i dobiti priznanje: treba samo pričekati nekoliko godina da se sve raspadne i svi postanu uobičajeno naknadno pametni.

Stavovi izrečeni u ovom tekstu odražavaju autorovo lično mišljenje, ali ne nužno i stavove DEPO Portala

(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/ad)

Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook