Akutne crijevne bolesti su među najčešćim zaraznim bolestima u svijetu, a njihova najveća učestalost je tokom turističke sezone. Uz kampilobakterioze, salmoneloze su najčešće bakterijske crijevne infekcije u razvijenom svijetu, pojašnjava dr. sc. Andreja Barišin, specijalistica epidemiologije i zdravstvene ekologije u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.

Na visokim temperaturama bakterije se brže razvijaju i razmnožavaju, stoga treba poduzeti niz preventivnih mjera kako bi se taj proces suzbio, što u prvom redu znači da sve namirnice koje smo pripremili treba temeljito termički obraditi i što prije potrošiti, prenosi Slobodna Dalmacija.

Naime, rod Salmonella pripada porodici bakterija Enterobacteriaceae koje su rasprostranjene širom svijeta. Nalaze se u tlu, vodi, u probavnom sustavu domaćih i divljih životinja, gmazova, ptica i kukaca.

Za njih je karakteristično da su termolabilne pa se, primjerice, u mikrovalnoj pećnici uništavaju nakon tri minute na 80 Celzijevih stupnjeva - pojašnjava dr. Barišin i otkriva da salmonele ulaze u organizam kroz probavni sustav (feko-oralni način prijenosa), a najčešći izvori infekcije su onečišćena voda, zagađene školjke, mlijeko i mliječni proizvodi, zbog neadekvatne pasterizacije, nestručnog rukovanja i sl., jaja, meso i mesni proizvodi, te kućni ljubimci (npr. kornjače i reptili).

Uzročnici se iz stolice mogu dalje prenijeti hranom i vodom. Budući da su kliconoše i važan izvor infekcije, bolesnici ne bi smjeli rukovati hranom i trebaju se strogo pridržavati higijenskih mjera. Za razvoj bolesti kod zdravih ljudi potreban je unos velikog broja bakterija (105 – 108 mikroorganizama po gramu namirnice) kroz usta. Ljetne temperature pružaju pogodan medij za razmnožavanje bakterija, i to prvenstveno u nedovoljno termički obrađenim mliječnim proizvodima, kolačima, sladoledima itd.

Među mjerama koje treba provoditi u ovim vrućim mjesecima, ali i inače, da bi se infekcije suzbile, su: 

– održavanje maksimalne čistoće u prostoru u kojem se priprema hrana 

– redovito i temeljito pranje ruku toplom vodom i tekućim sapunom prije pripreme hrane i nakon korištenja toaleta 

– brinuti se o tome da u kuhinji ne bude nikakvih kukaca ili glodavaca jer su i oni prijenosnici zaraze 

– održavati maksimalnu čistoću kuhinjskih površina, posuđa i pribora, osobito kuhinjskih dasaka za rezanje (morate imati posebnu dasku za rezanje sirove hrane kao što je meso ili riba, i drugu dasku za kruh koji se termički ne obrađuje), jer se većina patogenih organizama nalazi na tim površinama 

– redovito mijenjati i iskuhavati kuhinjske krpe, spužvice 

– temeljito prati voće i povrće 

– čuvati odvojeno hranu koja je kuhana i hranu koja je svježa, najbolje u odvojenim posudama u hladnjaku, i to pokrivenima 

– sve temeljito peći i kuhati i paziti da uz kosti mesa ili ribe nema zaostalih krvavih detalja jer to znači da hrana nije dovoljno termički obrađena 

– izbjegavati sirova jaja i kolače koji sadrže kreme ili jaja a nisu termički obrađeni 

– izbjegavati držanje hrane na sobnoj temperaturi koja je iznimno pogodna za razvijanje mikroorganizama, te izbjegavati podgrijavanje hrane; skuhane namirnice treba što prije spremiti u hladnjak na temperaturu do 4 Celzijeva stepena, a kod ponovnog korištenja opet je temeljito termički obraditi i što prije potrošiti 

– izbjegavati konzumiranje nepasteriziranog mlijeka i higijenski sumnjive površinske vode; najsigurnije je sada koristiti trajno mlijeko, a za pripremu hrane tamo gdje niste sigurni u ispravnost vode, npr. u kampovima, uzmite vodu koju ćete pustiti da tri minute ključa, a tek nakon toga je upotrijebiti za kuhanje 

– prilikom odabira namirnica obratite pozornost na izgled hrane, je li promijenila boju ili miris, a sve što vam se učini sumnjivim radije odmah bacite

Ako koristite prenosni frižider, bitno je da osigurate da u njemu temperatura bude niža od 4 stepena, a to se može postići samo tako da ga što kraće držite na visokim temperaturama jer će u protivnom doći do razvoja mikroorganizama i mogućih infekcija, unatoč tome što su namirnice u hladnjaku.

- Sladoled je krasna ljetna slastica za osvježenje, ali je i idealan medij za razvijanje bakterije koju poznamo kao zlatni stafilokok, za koju je karakteristično da je termostabilan, a to znači da se ne može uništiti termičkom obradom, nego ako je zaražen, sladoled treba baciti - upozorava dr. Barišin.

Jako je važno, kaže ona, da shvatimo da je puno sigurnije kupiti tvornički izrađen sladoled nego onaj iz rashladnih vitrina koje su izložene suncu, ili u njima sladoled dugo stoji, ili se njime manipulira sumnjivim priborom. Ako vam je sladolad zbog bilo čega sumnjiv, bolje je odmah nakon što ste ga probali baciti ga nego pojesti dvije-tri kuglice i tako u organizam unijeti veću količinu bakterija.

Osim toga, treba paziti da se prije konzumacije sladoleda temeljito operu ruke, osobito djeci, a ako to nije moguće, barem ih treba temeljito prebrisati alhokolnim maramicama, jer su i prljave ruke mogući put zaraze.

Salmoneloze se klinički manifestiraju kao: gastroenteritis, crijevna groznica i septički sindrom. Gastroenteritis je najčešća manifestacija infekcije uzrokovane salmonelom. Nakon unosa, tokom 8 – 48 sati pojave se glavobolja, mučnina, proljevi, povraćanje i bolovi u trbuhu uz umjereno povišenu temperaturu.

- Ove su infekcije osobito opasne zbog opasnosti od dehidracije. Naime, osoba, osim što se prirodno znoji na plus 40 i tako gubi tekućinu, dodatno je gubi povraćanjem i proljevom, zbog čega dolazi do gubitka elektrolita i termodinamske neravnoteže i ozbiljne dehidracije, pa je nužno kod ovakvih stanja stalno nadoknađivanje tekućine - upozorava epidemiologinja. Mnogi zaraženi imaju i omaglicu, gubitak svijesti, glavobolju koja se odmah ne povezuje s dehidracijom uzrokovanom crijevnom infekcijom.

(Slobodna Dalmacija, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/az)