Pčelarstvom se u Bosni i Hercegovini bavi između 8.000 i 10.000 osoba, a proizvodnja meda u 2017. godini je iznosila 2.634 tone s ukupno 405.000 košnica.

Ovi podaci dovode do Amine Muharemagić, diplomirane ekonimistice iz Tuzle koja se, nakon istraživanja tržišta i uvidjevši da se velike količine meda uvoze u našu zemlju, odlučila okušati u pokretanju proizvodnje, pakovanja i distribuciji pčelinjih proizvoda. Iz te priče će se izroditi kompanija “BeeMed” koja je smještena u Poslovnom inkubatoru Lipnica, te se – pored meda, bavi i proizvodnjom domaćeg jabukovog pekmeza i jabukovog sirćeta.

Amina danas, kao i brojni mladi ljudi u ovom sektoru, smatra da se kupci mogu pronaći, ali da je za širu ekspanziju potrebno dalje raditi na promociji i unapređenju primarne proizvodnje.

- Otkupljujemo sve vrste meda i ostale pčelinje proizvode kao što su matična mliječ, polen, propolis, vosak. Instalirali smo modernu mašinu za dekristalizaciju meda i automatsko pakovanje. Pčelarski sektor je još uvijek mali u Bosni i Hercegovini, te se suočava sa stalnim izazovima. Zdravstvena ispravnost, kvalitet meda, ekonomija obima, mobilnost košnica, rad na brendiranju bosanskohercegovačkog meda, uvođenje novih tehnologija – to su stvari na kojima moramo svi zajedno raditi u godinama pred nama - rekla je Muharemović.

Uvoz meda prošle godine je prešao 270 tona, a izvoz 14 tona. Domaći med je još uvijek okrenut lokalnom tržištu, ali i tu razloga za zabrinutost ima. Manji proizvođači ne uspjevaju da se nametnu, te manjka zaštite pčelara. Loši vremenski uslovi umanjuju prinose, a nedovoljna kontrola i pojava patvorenog meda čini domaći proizvod nekonkurentnim po cijeni na tržištu.

- Mali proizvođači će rasti i mi postepeno pronalazimo nove kupce. Broj naših kooperanata je svakim danom sve veći, trenutno ih imamo preko 100 i broj će sigurno svakog dana biti sve veći. Iako to iziskuje određeni rad sa proizvođačima, kad vidimo da nakon nekoliko godina naši kooperanti rastu, znamo da trud nije uzalud uložen i da će rezultati iz godine u godinu biti sve bolji. Sa druge strane mi radimo na brendiranju bosanskohercegovaćkog meda, promociji domaćih proizvoda - dodala je Muharemagić.

- USAID/Sweden FARMA II Projekat nam je pomogao kroz finansiranje nabavke automatske mašine za pakiranje meda sa jedinicom za dekristalizaciju meda. Također, kroz ovu saradnju smo izradili pčelarski priručnik koji sadrži upute za dobru pčelarsku praksu. Izuzetno je važno da svi u 'lancu vrijednosti' slijede higijenske standarde i standarde kvalitete meda, jer samo tako možemo izgraditi ugled našeg proizvoda. Povećali smo broj kooperanata, proširili smo proizvodnju. Posao dobro ide, ali je dobro imati podršku. Zajedno možemo osigurati da bosanski med nađe svoje mjesto na domaćem tržištu, dobije bitku protiv patvorenog meda, a zatim krene i u izvoz i takmičenje na evropskom tržištu. Za te izazove imamo kvalitet, znanje i svakim danom sve više spremnih pčelara - zaključila je Muharemagić.

(FENA/ad)