DEPO ISTRAŽIVANJE - EU INTEGRACIJE / država za primjer po rodnoj ravnopravnosti

Ko će u BiH dirnuti u 'osinje gnijezdo': Očevi na porodiljnom, žena na čelu crkve, stroge kazne za nasilje... Ovako je to uredila Švedska...

Hronika30.06.18, 11:55h

Ko će u BiH dirnuti u 'osinje gnijezdo': Očevi na porodiljnom, žena na čelu crkve, stroge kazne za nasilje... Ovako je to uredila Švedska...
Koliko Švedska vodi računa o rodnoj ravnopravnosti govori i činjenica da imaju čak i državne institucije koje se time bave

 

Piše: Dina GANIBEGOVIĆ


Prema posljednjem indeksu rodne ravnopravnosti u Evropskoj uniji koji je u oktobru 2017. godine objavio Evropski institut za rodnu ravnopravnost EIGE, Švedska se nalazi na prvom mjestu. Ako se 100 bodova smatra potpunom jednakošću, Švedska je osvojila visokih 82,6 boda. Za ovaj impresivni rezultat zaslužan je glavni princip kojim se Šveđani vode, a to je da svako, bez obzira na spol, ima pravo raditi i izdržavati se, uskladiti karijeru i porodični život i živjeti bez straha od zlostavljanja ili nasilja.


SVE POČINJE U ŠKOLI: Rodna ravnopravnost precizno je regulisana zakonom o obrazovanju u kojem stoji da rodna ravnopravnost treba postojati na svim nivoima obrazovanja u Švedskoj, počevši od predškolskog, a s ciljem da se djeci pruže iste mogućnosti u životu, bez obzira na njihov spol. Naravno, to se postiže pomoću metoda podučavanja koje se suprotstavljaju tradicionalnim spolnim obrascima i rodnim ulogama.
 

I OČEVI IDU NA PORODILJNI DOPUST: Švedska je prva u svijetu 1974. godine majčinski dopust zamijenila roditeljskim dopustom. Roditelji u Švedskoj imaju pravo podijeliti 480 dana ili oko 16 mjeseci plaćenog roditeljskog dopusta kada se dijete rodi ili kada ga usvoje. Devedeset dana, ili oko tri mjeseca dopusta dodjeljuje se posebno svakom roditelju i ne može se prenijeti na drugog. Osim toga, jedan od roditelja novorođenog djeteta dobiva deset dodatnih dana odmora ili 20 dana ako su u pitanju blizanci.

 


 

RAVNOPRAVNOST NA POSLU: Iako je Švedska prošla dug put u tome da se žene i muškarci jednako tretiraju na radnom mjestu, ipak razlike u plaćama i dalje postoje, a u privatnom sektoru udio žena na najvišim pozicijama je i dalje je nizak. Dva glavna dijela švedskog zakona o diskriminaciji odnose se na rodnu ravnopravnost na poslu. Prvi dio zahtijeva od poslodavaca da provode mjere kako bi promovirali ravnopravnost između muškaraca i žena, dok drugi dio zabranjuje diskriminaciju  i obavezuje poslodavce da spriječe i preventivno djeluju protiv bilo kakvog uznemiravanja.
 

Švedska je također među prvima u svijetu kada je riječ o zastupljenosti žena u parlamentu. Nakon izbora 2014. godine žene su preuzele 43,6 posto (152) od 349 mjesta, a trenutno su 12 od 23 ministara žene.
 

antje-jackelen
Žena na čelu crkve: 2013. godine Švedska je postala jedna od rijetkih zemalja koja je izabrala Antje Jackelén kao prvu ženu nadbiskupa

KAKO SE TRETIRA NASILJE NAD ŽENAMA: U 2015. godini u Švedskoj je prijavljeno oko 29.000 slučajeva nasilja nad ženama, a tokom godina broj prijavljenih slučajeva je znatno porastao. Promjene zakona početkom 1980-ih onemogućile su da žena odustane od prijave za nasilje, što je bilo neophodno kako bi se stalo u kraj prijetnjama upućenim ženama koje su prijavile zlostavljanje.

 

Trenutni zakon o nasilju nad ženama stupio je na snagu 1998. godine, te navodi da se nasilje i zlostavljanje ocjenjuje kumulativno. Dakle, svaki udarac ili primjer seksualnog i psihičkog nasilja prema ženi se uzima u obzir, a maksimalna kazna za počinitelja je šest godina zatvora. Također, žene koje trebaju pomoć mogu se obratiti jednom od oko 200 skloništa za žene.
 

ŽENA NA ČELU CRKVE: Iako je stoljećima pozicija nadbiskupa bila rezervisana za muškarace, 2013. godine Švedska je postala jedna od rijetkih zemalja koja je prekinula taj trend te izabrala Antje Jackelén kao prvu ženu nadbiskupa.


Premda je dolaskom na ovu poziciju ostala zapisana u historiju, Jackelén ne pridaje veliku važnost svom spolu u ovom poslu:


- Žena sam cijeli život, tako da to nosim sa sobom u svemu što radim. Međutim, drago mi je da je moj izbor napravio veliki iskorak u međunarodnom kontekstu jer vidim da su mnogi znatiželjni kada je riječ o ženama na čelu crkve. Stoga, svjesna sam da je ovo također i velika prednost - pojasnila je Jackelén nakon svog izbora.


Švedska crkva zalaže se za rodnu ravnopravnost. Njeno najviše tijelo Generalni sinod čine 123 žene i 128 muškaraca, a od 1960. godine žene se unutar švedske crkve zaređuju kao svećenici. Danas oko 45 posto svih zaređenih svećenika čine žene. 
 

virginija-langbakk
Virginija Langbakk: Indeks rodne ravnopravnosti Evropskog instituta za rodnu ravnopravnost EIGE pokazuje da se ka zacrtanom cilju Evropa kreće "puževim korakom"

OMBUDSMEN ZA RAVNOPRAVNOST I MINISTRICA ZA RODNU RAVNOPRAVNOST: Koliko Švedska vodi računa o rodnoj ravnopravnosti govori i činjenica da imaju državne institucije koje se time bave. Ombudsmen za ravnopravnost je vladina agencija koja se bori protiv diskriminacije i štiti jednaka prava i mogućnosti za sve. Ova institucija ocjenjuje situacije vezane uz rodnu ravnopravnost na radnom mjestu, u školskom sistemu i drugim područjima. Također, u švedskoj vladi postoji i ministrica za rodnu ravnopravnost, a Åsa Regnér je na ovoj poziciji od 2014. godine.


IMA PROSTORA ZA NAPREDAK: Ipak, direktorica Evropskog instituta za rodnu ravnopravnost EIGE Virginija Langbakk smatra da borba još nije ni blizu kraja.


- Još smo daleko od postizanja rodno ravnopravnog društva i sve zemlje Evropske unije imaju prostora za poboljšanje - smatra Langbakk, a to je istakla i nakon objavljivanja indeksa rodne ravnopravnosti u EU.

 

Naglasila je da se, iako je 2018. godina, rodna ravnopravnost u Evropi još uvijek nalazi na raskrsnici.
 

- S pozitivne strane, žene se sve više prepoznaju kao "neiskorišteni potencijal" koji bi mogao dati novi poticaj poslu, digitalnom rastu i poboljšanju društvene dimenzije Evropske unije, dok brojne globalne kampanje, poput pokreta #MeToo, čine izazove rodne ravnopravnosti lakše vidljivim - ističe Langbakk.
 

Međutim, zabrinjava podatak da indeks rodne ravnopravnosti Evropskog instituta za rodnu ravnopravnost EIGE pokazuje da se ka zacrtanom cilju Evropa kreće "puževim korakom".

 

anders-hagelberg
Anders Hagelberg: Sadašnja Vlada sebe je definisala kao feminističku vladu što ukazuje na to da aspekt rodne ravnopravnosti mora uvijek biti zastupljen pri donošenju političkih odluka

PODRŠKA BOSNI I HERCEGOVINI: Obzirom da naša zemlja i na ovom polju kaska za zemljama članicama EU, Švedska u BiH podržava projekte koji se tiču rodne ravnopravnosti.


- Rodna ravnopravnost je predvodnica švedske politike, kako u zemlji, tako i u našem međunarodnom angažmanu. Sadašnja Vlada sebe je definisala kao feminističku vladu što ukazuje na to da aspekt rodne ravnopravnosti mora uvijek biti zastupljen pri donošenju političkih odluka. Zbog toga, rodna ravnopravnost ima istaknutu ulogu i u švedskom angažmanu u Bosni i Hercegovini - pojašnjava za DEPO Portal ambasador Švedske u BiH Anders Hagelberg, te dodaje da je Švedska u tom pogledu veoma napredna već dugi niz godina, a trenutno na ovo pitanje stavlja još veći naglasak.
 

MIJENJANJE DRUŠTVA: Ambasador Hagelberg ističe da je sa čvrstim političkim opredjeljenjem za rodnu ravnopravnost moguće promijeniti društvo, te naglašava da se način razmišljanja šire javnosti u Švedskoj dosta promijenio tokom godina, iako ima mnogo toga još da se uradi.
 

- Rodna ravnopravnost je prioritet i temeljna vrijednost naših aktivnosti u Bosni i Hercegovini. Tamo gdje je moguće, ona je odrednica naših aktivnosti. Neki od primjera su naša podrška Agenciji za rodnu ravnopravnost BiH, te podrška entitetskim Gender centrima. Mi također jako mnogo radimo u oblasti pravosuđa kroz i u saradnji sa organizacijama civilnog društva. U našoj podršci npr. poreskim upravama i zemljišnim administracijama uvijek je moguće prepoznati aspekt rodne ravnopravnosti. Rekao bih da ćete, ako zaista otvorite oči, vidjeti da je rodna ravnopravnost važna u svim oblastima - navodi Hagelberg.


Osvrćući se na zastupljenost rodne ravnopravnosti u BiH, mišljenja je da je slika veoma složena.


- Postoje oblasti i predvodnici koji naprednim razmišljanjem i djelovanjem doprinose rodno ravnopravnijem društvu. Ali postoje također i snage koje imaju drugačije interese. Po mom mišljenju ovakav neprogresivan pristup nije dugoročno održiv jer odbija da iskoristi mogućnosti koje pruža polovina društva. Jedan od primjera je ekonomski standard u Švedskoj koji je u velikoj mjeri rezultat učešća žena u zapošljavanju. Direktnu korist od toga imaju oni koji dobivaju platu, kao i cijeli sistem socijalne skrbi kroz oporezivanje, a što se ne može postići u rodno neravnopravnom društvu - zaključuje Hagelberg.

 

DIRANJE U OSINJE GNIJEZDO: Uvođenje rodne ravnopravnosti u Ustav Bosne i Hercegovine pitanje je koje je još 2013. godine pokrenula Inicijativa Građanke za ustavne promjene. No, ni tada nije bilo a ni danas nema dovoljno volje da se dese ustavne promjene, u najmanju ruku uz izgovor da bi diranje Ustava bilo diranje osinjeg gnijezda.

 

Možda bi primjer Švedske mogao biti početna tačka u razbijanju uvriježenih stavova, pa da se konačno i hrabro dirne i u "osinje gnijezdo". 

 

Prethodne EU reportaže čitajte OVDJE.

 

(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN)



Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA - Portal Depo.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Depo.ba!