Piše: Amel ZEKOVIĆ

Drvorezbarstvo, kao jedan od zanata koji se u Bosni i Hercegovini uspio očuvati kroz historiju, danas je izuzetno rasprostranjen u Konjicu čija je kompletna tradicija drvorezbarstva decembra prošle godine uvrštena i na listu nematerijalne baštine UNESCO-a, a kompanija 'Zanat', iza koje stoji porodica Nikšić, je vjerovatno najpoznatiji predstavnik ove viševjekovne tradicije u ovom gradu, ali i diljem BiH.

Radovi kompanije 'Zanat' danas na najsavremeniji način predstavljaju stoljetnu tradiciju porodice Nikšić, a odavno su poznati i van ganica naše države. Na sajmovima širom svijeta njihove rukotvorine privlače pažnju posjetilaca o čemu svjedoće brojne nagrade i priznanja za dizajn, a o njima su pisali i vodeći mediji kao što su  The New York Times, Frankfurter Algemaine Zeitung, Le Monde, The Telegraph, Corriere della Serra… 

- Smatramo da su ovi uspjesi bitni jer promovišu Bosnu i Hercegovinu, njenu kulturu, tradiciju, znanja i vještine na najpozitivniji način, omogućuju kreiranje novih radnih mjesta, te daju primjer kako je moguće na održiv način čuvati i promovisati bogato kulturno-istorijsko nalijeđe ove zemlje, kaže za DEPO Portal Orhan Nikšić, osnivač brenda "Zanat".

Brend "Zanat" objedinjuje moderni dizajn na najvišem nivou -sa zanatskim tehnikama drvorezarske i stolarske proizvodnje i na taj način kreira jednu u svijetu dizajna posve novu i naglašeno taktilnu estetiku

Vrijednost ovog projekta prepoznala je i Evropska unija. Naime, EEAS je po prvi put doznačio sredstva za delegacije zemalja Zapadnog Balkana kako bi, između ostalog, promovirali rutu kulturnog naslijeđa ovog regiona. U okviru toga podržana su dva projekta iz BiH - Izložba "Punktumi: Zbirka inostrane umjetnosti MSU RS", Muzeja savremene umjetnosti Republike Srpske i Muzej/centar drvorezbarstva u Konjicu kompanije Zanat.

KAKO JE SVE POČELO: U porodici Nikšić drvorezbarski zanat živi već četiri generacije, a sve je počelo 1919. godine kada je Salih Nikšić, najstariji sin Orhanovog djede, registrovao prvu drvorezbarsku radnju, a njegov mlađi brat Adem preuzimanjem porodične firme 1927. godine širi posao i van granica BiH.

- Dalji razvoj firme potpuno je zaustavio početak drugog svjetskog rata, a odmah nakon rata bilo je gotovo nemoguće otvoriti privatnu firmu.  Do 1956. godine sistem je već postao nešto liberalniji i privatna aktivnost bila je dozvoljena za zanatske djelatnosti te naš stric Mukerem i otac Besim ponovo otvaraju drvorezbarsku radnju koja relativno uspješno posluje do raspada SFRJ i početka rata u BiH, priča Orhan Nikšić.  

Besim i Mukerem su na početku proizvodili uglavnom suvenire, ali kako se sistem liberalizovao, počeli su zapošllavati radnike, ulagati u opremu i prostor, i obnovili su proizvodnju rezbarenog namještaja. Razvoj firme ponovo je zaustavio rat 1992. godine, ali se nakon rata porodični biznis ponovo obnovio. Od rata do zadnjih godina firma je poslovala pod nazivom "Rukotvorine"

Da drvorezbarstvo nije samo posao, govori i činjenica da je u planu i otvaranje muzeja koji bi svima pružio priliku da nauče nešto o našoj kulturi, tradiciji i bogatoj historiji i razvoju konjičkog drvorezbarstva kroz različite vremenske periode i to na jedan sistematičan i zanimljiv način

- U međuvremenu, ja sam studirao u Americi, a po završetku studija 1999. radio sam kao ekonomista u privatnom sektoru i međunarodnim organizacijama, te sve do 2016. godine radio kao viši ekonomista u Svjetskoj banci, ističe sagovornik DEPO Portala i pojašnjava kako se i zašto nakon takvog iskustva odlučio za - Zanat.

- Zanat je tržišna marka, odnosno brend, iza čije vizije stojimo brat Adem i ja. Ukratko, Zanat objedinjuje moderni dizajn na najvišem nivou sa zanatskim tehnikama drvorezarske i stolarske proizvodnje i na taj način kreira jednu u svijetu dizajna posve novu i naglašeno taktilnu estetiku, te otvara nove mogućnosti i tako sprječava nestanak drvorezbarstva koje predstavlja ne samo porodičnu tradiciju nego i tradiciju po kojoj je Konjic nadaleko poznat, a koja je 6. decembra 2017. godine uvrštena i na UNESCO Reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva.

NAKON ZANATA, STIŽE I MUZEJ:  Da drvorezbarstvo nije samo posao, govori i činjenica da je u planu i otvaranje muzeja koji bi svima pružio priliku da nauče nešto o našoj kulturi, tradiciji i bogatoj historiji i razvoju konjičkog drvorezbarstva kroz različite vremenske periode i to na jedan sistematičan i zanimljiv način

- Bit će to jedan manji muzej, ali vjerujemo da će biti dovoljno kvalitetno urađen i da će postati atraktivno mjesto za posjetitelje iz BiH i drugih država, bilo da se radi o studentima, turistima, ili bilo kome koga interesuje da nešto sazna o ovom vrijednom zanatu, ljudima koji su se njim bavili u različitim vremenskim periodima, njihovim djelima…  Nadamo se da ćemo razviti model, koji će moći poslužiti kao primjer za održivu promociju kulturno-istorijskog naslijeđa, a na osnovu privatne inicijative - ističe Orhan Nikšić.

U kompaniji 'Zanat' vjeruju da privatni sektor ima značajnu ulogu u razvoju kulture, turizma i lokalnih zajednica, ali i da je podrška i aktivno uključenje države u ovu problematiku itekako potrebno.

- Privatni sektor može uraditi puno toga, ali je u nekim stvarima uloga institucija države nezamjenljiva jer država i njene institucije i postoje zbog toga da služe interesima društvenih zajednica od lokalnog do nivoa države... Mislim da ni državne institucije, a ni mi kao društvo nemamo dovoljno izgrađenu svijest o veličini i značaju kulturnog naslijeđa kojeg imamo, niti sa istorijskogi antropološkog niti sociološkog ili ekonomskog stanovišta - smatra Orhan.

Lars-Gunnar Wigemark: Tvrđava Kastel je svjedok bogate kulturne raznolikosti historijske baštine Bosne i Hercegovine, regiona i cijele Evrope. Mi u EU poštujemo raznolikosti i različita porijekla, a istovremeno smo svjesni da postoji mnogo toga što nas veže

SPAŠAVANJE DOMAĆE BAŠTINE KROZ ULAGANJA EU : Problem nedostataka strategije na državnom nivou, koja bi podrazumijevala čuvanje i razvoj zanata nasuprot tehnologije koja danas omogućava bržu i jeftiniju proizvodnju od ručnog rada, prepoznala je i EU koja se aktivno uključila u obnovu kulturno-historijskih objekata u našoj zemlji, kao i u očuvanje domaće baštine.

Predstava 'Titiz i Džomet': Dramaturška obrada narodne priče s prostora BiH i sama predstavlja kulturno naslijeđe koje je prošlo transformaciju od usmenog predanja preko pisane riječi do pozorišne predstave

EU je obezbijedila 14 miliona eura za obnovu i sanaciju kulturne baštine u BiH. Ova finansijska podrška je raspoređena na obnovu Vijećnice u Novom Gradu, građevina kulturne baštine u Stocu, Vijećnice u Sarajevu i tvrđave Kastel u Banjaluci, a zahvaljujući podršci Evropske unije u okviru Evropske godine kulturnog naslijeđa, sačuvana je i narodna priča 'Titiz i Džomet' koja će kroz pozorišnu predstavu biti predstavljena u osam gradova širom BiH.

Objašnjavajući ulaganja evropskog novca u bh. baštinu, bivši specijalni predstavnik Evropske unije i šef delegacije EU u BiH Peter Sorensen svojevremeno je istakao:

- Vraćanje Vijećnice, ovog dragulja gradu, BiH, Evropi i svijetu predstavlja trajnu poruku solidarnosti građana Evropske unije sa građanima Bosne i Hercegovine, a posebno gradom Sarajevom

Vrijednost fondova EU za razvoj i promociju kulture i kulturnog naslijeđa ističu i u kompaniji 'Zanat'.

- EU je prepoznala vrijednost projekta na kojem mi već par godina radimo te su odlučili pomoći i ubrzati finalizaciju istog. Bez njihove pomoći trebalo bi nam puno više vremena da okončamo projekat, a i sama činjenica da EU stoji iza projekta istom daje veći kredibilitet - kaže na kraju razgovora za DEPO portal Orhan Nikšić.

Promocija BiH, njene kulture, tradicije, znanja i vještina na način na koji to rade zanatlije iz Konjica nije samo čuvanje iste od zaborava, već omogućava i kreiranje novih radnih mjesta i daje primjer kako je moguće na održiv način čuvati bogato kulturno-historijsko naslijeđe ove zemlje.

Pitanje koje se postavlja jeste da li mi kao društvo dovoljno cijenimo ono što imamo?!

Prethodne EU reportaže možete čitati OVDJE.

(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN)