Piše: Dina GANIBEGOVIĆ

Delegacija Evropske unije prije dvije godine pokrenula je projekt „Razvoj kvalifikacijskog okvira za cjeloživotno učenje“ koji je zasnovan na strategiji "Evropa 2020" i čiji cilj je doprinijeti uporedivosti obrazovnih sistema u Bosni i Hercegovini sa onima u Evropskoj uniji. 

Ova oblast je u EU regulirana Evropskim kvalifikacijskim okvirom (EQF). Ovaj kvalifikacijski okvir na evropskom nivou spaja stručne kvalifikacije različitih država članica EU. To je svojevrsni prevod različitih nacionalnih kvalifikacija koji ih čini razumljivim u drugim zemljama članicama EU. 

Evropski kvalifikacijski okvir ima za cilj olakšati mobilnost studenata i radnika širom EU radi poticaja usavršavanja mobilne i fleksibilne radne snage širom Evrope i podrške razvoja cjeloživotnog učenja.

VAŽNOST KVALIFIKACIJSKOG OKVIRA ZA CJELOŽIVOTNO UČENJE: - Već nekoliko desetaka godina obrazovanje u svim zemljama postaje sve kompleksnije. U sve većem broju slučajeva, obrazovanje prestaje biti samo investicija društva već direktni interes kao gospodarska grana za one ustanove i pojedince koji se bave tom djelatnošću. Sve više je obrazovnih ustanova koje nude obrazovanje i za mlade i za odrasle. Mnoga su relevantna, a mnoga tek sebi svrha. Mobilnost građana postaje sve intenzivnija, a kvalifikacije koje se stječu sve manje razumljive, a u mnogim slučajevima sa sve manjom relevantnošću i kvalitetom - navodi za DEPO Portal Mile Dželalija, voditelj projektnog tima.

Mile Dželalija: Kvalifikacijski okviri omogućavaju da pojedinci, učenici, studenti, poslodavci, obrazovne ustanove, vlasti i drugi partneri lakše prepoznaju ponudu u obrazovnom sektoru te potražnju na tržištu rada i da se tome prilagode.

Pojasnio je da su kvalifikacijski okviri (u svim zemljama, danas 155 zemalja provodi ili priprema provedbu svojih kvalifikacijskih okvira) instrumenti koji omogućavaju na transparentan i mjerljiv način klasificirati kvalifikacije po različitim karakteristikama.

- Kvalifikacijski okviri omogućavaju da pojedinci, učenici, studenti, poslodavci, obrazovne ustanove, vlasti i drugi partneri lakše prepoznaju ponudu u obrazovnom sektoru te potražnju na tržištu rada i da se tome prilagode. Svi kvalifikacijski okviri u svim zemljama imaju jedan od ključnih ciljeva, a to su: poticanje održive zapošljivosti, poticanje cjeloživotnog učenja i mobilnosti u širem smislu. Mobilnost podrazumijeva da su znanja koja se na određenom nivou obrazovanja stiču prepoznatljiva, jasna i funkcionalna u bilo kojem dijelu svijeta podjednako, a naročito u okvirima Evropske Unije, čije su članice kreatori ove ideje - ističe Dželalija.

NEOPHODNODNA REFORMA OBRAZOVANJA: Za očekivati je da će razvoj Kvalifikacijskog okvira za cjeloživotno učenje doprinijeti neophodnoj reformi obrazovanja u BiH, jer je važan dio same reforme u Bosni i Hercegovini, kao i u državama-članicama i kandidatima i potencijalnim kandidatima za članstvo u Evropskoj uniji, vezan za razvoj i provedbu kvalifikacijskog okvira. 

Adnan Husić: Razvoj i provedba kvalifikacijsog okvira u Bosni i Hercegovini značajno će doprinijeti reformi obrazovanja i obuke, kroz bolje planiranje razvoja ljudskih resursa i bolje povezivanje sa tržištem rada, stvaranje relevantnih kvalifikacija na različitim nivoima i vrstama obrazovanja, osiguranje kvaliteta, mobilnosti u smislu nastavna školovanja i zapošljavanja, lakše priznavanje kvalifikacija, kao i uvođenje i primjenu koncepta cjeloživotnog učenja.

- Osnovna uloga kvalifikacijskog okvira jedne države jeste lakše upoređivanje i bolje razumijevanje obrazovnog sistema i kvalifikacija drugih država putem zajedničkih evropskih referentnih metaokvira: Evropskog kvalifikacijskog okvira za cjeloživotno učenje i Kvalifikacijskog okvira evropskog prostora visokog obrazovanja - za DEPO Portal pojašnjava Adnan Husić, pomoćnik ministra za obrazovanje pri Ministarstvu za civilne poslove BiH, te dodaje da će razvoj i provedba kvalifikacijsog okvira u Bosni i Hercegovini značajno doprinijeti reformi obrazovanja i obuke, kroz bolje planiranje razvoja ljudskih resursa i bolje povezivanje sa tržištem rada, stvaranje relevantnih kvalifikacija na različitim nivoima i vrstama obrazovanja, osiguranje kvaliteta, mobilnosti u smislu nastavna školovanja i zapošljavanja, lakše priznavanje kvalifikacija, kao i uvođenje i primjenu koncepta cjeloživotnog učenja. 

- Nove kvalifikacije, odnosno nastavni i studijski programi, ubuduće moraju biti temeljeni na ishodima učenja koji precizno govore o tome šta učenik ili student zna, razumije i može da uradi - naglašava Husić.

Iz Delegacije Evropske unije naglasili su da su zadovoljni podrškom institucija.

- Obrazovne institucije i institucije iz oblasti zapošljavanja podržale su i jako dobro prihvatile provedbu projekta. Neki od rezultata projekta vezani za standarde i elemente osiguranja kvaliteta u strukovnom obrazovanju i obuci već su ugrađeni u nove zakone i strateške dokumente nekih obrazovnih institucija u BiH - kaže za DEPO Portal Jamila Milović-Halilović, portparolka Delegacije EU i specijalnog predstavnika EU u BiH.

BORBA PROTIV NEZAPOSLENOSTI: Kao rezultat ovog projekta trebala bi biti smanjena nezaposlenost u BiH.
 

- Bosna i Hercegovina suočava sa se problemima visoke nezaposlenosti, a tješnja saradnja između obrazovnih institucija i institucija koje se bave zapošljavanjem trebala bi doprinijeti unapređenju mogućnosti zapošljavanja radne snage. Kako razvoj kvalifikacionog okvira podrazumijeva zajednički rad i sektora obrazovanja i sektora zapošljavanja i zasnovana je na potrebama poslodavaca, radna snaga obrazovana u takvom sistemu biće bolje pripremljena za tržište rada - ističe Milović-Halilović.

Optimistični su i u Ministarstvu za civilne poslove BiH.

- Ne bismo ulazili u ovako složen i skup proces, kakav je razvoj kvalifikacijskog okvira, da nismo sigurni da će sve to dovesti do povećanja znanja, vještina i kompetencija naših učenika i studenata koji se traže na tržištu rada, odnosno povećanju njihove "zapošljivosti". Što se tiče konkretno smanjenja nezaposlenosti u Bosni i Hercegovini, sama reforma obrazovanja i obuke, pa samim tim i kvalifikacijski okvir mogu pomoći, ali je osnov za to ipak rast privrede, nova ulaganja i investicije i otvaranje novih radnih mjesta - ističe Adnan Husić.

Stvaranje uvjeta za održivu zapošljivost i konkurentnost građana i institucija u BiH je jedan od temeljnih ciljeva ovog projekta naglašava i Mile Dželalija.

Jamila Milović-Halilović: Kako razvoj kvalifikacionog okvira podrazumijeva zajednički rad i sektora obrazovanja i sektora zapošljavanja i zasnovana je na potrebama poslodavaca, radna snaga obrazovana u takvom sistemu biće bolje pripremljena za tržište rada.

– Kvalifikacijski okvir sam po sebi ne može kreirati radna mjesta niti povećavati zapošljivost, već je potrebno da se u partnerskom odnosu započne sa sistemskom provedbom i korištenjem standarda i smjernica koje je definirao kvalifikacijski okvir. Obrazovne vlasti i njihovi svi partneri koji čim prije shvate važnost sistemske provedbe kvalifikacijskog okvira, odnosno njegovog korištenja u svim potencijalima, zaista mogu očekivati znatnu izgradnju konkurentnosti građana i institucija pa time održivu zapošljivost i socijalnu uključivost - pojašnjava voditelj projektnog tima.

Naglasio je da je u toku realizacije izrađen set standarda, smjernica i priručnika koje su se djelimično implementirale, a brojne će se implementirati u narednom periodu, s ciljem da se unaprijedi kvaliteta stečenih znanja, prepoznatljivost kvalifikacija i njihovih ishoda učenja, kako bi mladi ljudi lakše pronalazili zaposlenje. U projekt je uključen i veći proj predstavnika tržišta rada koji su iskazivali svoje potebe za određenim profilima zanimanja, što je rezultiralo izmjenama planova i programa, u koje je integrirano sticanje novih,  modernih i specifičnih vještina, dok su zastarjele metode i sadržaji izbačeni.

SARADNJA SVIH RELEVANTNIH SEKTORA: - Mi moramo biti svjesni i spremni da školujemo takve kadrove na nivou srednjeg stručnog obrazovanja koji su odmah spremni da se suoče s konkretnim poslovnim izazovima iz svoje struke, što danas u velikoj mjeri nije slučaj. Potrebno je uvesti više praktične obuke, osigurati bolje uslove za sticanje praktičnih i funkcionalnih znanja, umjesto dosadašnje prakse gdje poslodavac ulaže dodatne napore na stručnom osposobljavanju svog zaposlenika. Naravno da će ovo uvijek biti slučaj u manjoj mjeri, međutim, reformirano srednjoškolsko obrazovanje može značajno uticati na poboljšanje zapošljivosti mladih i odraslih - potcrtava Dželalija.

Iz Ministarstva za civilne poslove BiH smatraju da je ključni faktor uspješnog razvoja, ali i provedbe kvalifikacijskog okvira za cjeloživotno učenje koordinacija i saradnja svih relevantnih sektora, a prije svih obrazovanja, rada i zapošljavanja, nadležnih institucija i pojedinaca. 

- Nakon što je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine 2011. godine usvojilo Osnove kvalifikacijskog okvira u Bosni i Hercegovini, usvojen je i Akcioni plan za izradu i provođenje kvalifikacijskog okvira u Bosni i Hercegovini za period 2014-2020. Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine, zaduženo da poduzme sve potrebne aktivnosti u vezi sa provođenjem Akcionog plana, u saradnji sa nadležnim obrazovnim vlastima i drugim relevantnim institucijama, u okviru projekata koje finansira Evropska unija provodi određene aktivnosti na izradi pojedinih elemenata kvalifikacijskog okvira u Bosni i Hercegovini, kako je to predviđeno Akcionim planom. U predstojećem periodu sve te elemente, kao što su standardi zanimanja i kvalifikacija, nastavni i studijski planovi temeljeni na ishodima učenja, koji su već razvijeni sada bi trebalo implementirati u praksi - zaključuje je Husić na krajui razgovora za DEPO Portal.

Projekt razvoja Kvalifikacijskog okvira za cjeloživotno učenje finansiran je kroz Instrument pretpristupne pomoći (IPA 2012) sa 1.442.000 miliona eura a provode ga EPRD Ltd. u saradnji sa SQA United Kingdom, IBF Belgium i INBAS Germany.

 Prethodne EU reportaže možete čitati OVDJE

(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN)