Deset porodica iz Portugala, Njemačke, Francuske, Italije, Rumunije, Kenije, Fidžija i Švedske pokrenule su tužbu zbog klimatskih promjena koje već utiču na kvalitet njihovog života, domove, tradicionalna porodična zanimanja i kulturu. Prema njihovoj ,,klimatskoj tužbi” koju su danas podnijeli Evropskom sudu, Evropska unija bi po međunarodnom pravu morala da definiše ambicioznije ciljeve za smanjenje emisija plinova sa efektom staklene bašte kako bi zaštitila njihova osnovna prava. Ovom tužbom klimatske promjene se tretiraju kao pitanje ljudskih prava, a Evropska unija se poziva na odgovornost za njihovu zaštitu, kao i zaštitu ljudskih prava današnje djece, odnosno budućih generacija.

Ovim porodicama pridružile su se brojne nevladine organizacije, naučnici i građani ubijeđeni da Evropska unija može i mora imati veće ambicije u pogledu klimatskih ciljeva do 2030. godine.

- Države su se u okviru Pariškog sporazuma 2015. godine usuglasile da će uložiti napore sa ciljem ograničenja porasta temperature na 1.5°C. Međutim, jasno je da postojeći klimatski ciljevi Evropske unije do 2030. godine nisu dovoljno ambiciozni da bi se postigle obaveze preuzete Pariškim sporazumom i da ih je neophodno povećati. Ova tužba podvlači hitnost i neophodnost podizanja klimatskih ciljeva Evropske unije do 2030 godine, istakao je Wendel Trio, direktor Climate Action Network (CAN  Evrope).

Carl Fechner, ko-osnivač organizacije Protect the Planet pojasnio je da se ovom tužbom zahtjeva više od simboličnih postupaka i daje se glas čitavom čovječanstvu.  

- Posebno se daje glas onim ljudima širom sveta koji već trpe posljedice klimatskih promjena. Ova tužba jasno poručuje da moramo prijeći sa riječi na djela i to odmah! - naglasio je Fechner.

- Nažalost, u zemljama jugoistočne Evrope se i dalje planiraju ulaganja u ugalj, fosilno gorivo koje najviše doprinosi klimatskim promjenama. Ugalj ne samo da otežava klimatske utjecaje nego uzrokuje i brojne zdravstvene i ekološke probleme u regiji. Ako se ovaj trend nastavi, sve više ljudi u regiji će izgubiti osnovne uslove za život zbog klimatskih, zdravstvenih i ekoloških utjecaja, istakao je Denis Žiško iz Centra za ekologiju i energiju.

- Generalno, mi smo narod kratkog pamćenja. Brzo smo zaboravili katastrofalne poplave iz 2014. godine, koje su direktna posljedica klimatskih promjena, a još se nismo od njih oporavili. Zbog toga mi je drago da se ovakav tip tužbe pokrenuo i nadam se da će se odraziti na svijest ljudi u našem regionu, kazala je Duška Kudra, iz Centra za životnu sredinu.

(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/ad)