DEPO ISTRAŽIVANJE - EU INTEGRACIJE/ prekogranična saradnja

Dvije države, a problemi isti: BiH i Crna Gora - zajedno do novih radnih mjesta i bolje turističke ponude

Front24.05.18, 09:59h

Dvije države, a problemi isti: BiH i Crna Gora - zajedno do novih radnih mjesta i bolje turističke ponude
Evropska unija je u prvoj fazi Programa prekogranične saradnje Bosne i Hercegovine i Crne Gore izdvojila 7,9 miliona eura, a realizovano je 35 projekata u različitim oblastima, kao što su razvoj turizma, ruralni razvoj, unaprijeđenje životne sredine, kulturna razmjena... Sada, u drugoj fazi 2014-2020. stvari se tek zahuktavaju

 

Piše: Mirna DUHAČEK

 

Iako ih dijeli granica, stanovnici BiH i Crne Gore danas imaju slične, ako ne i iste probleme. Obje države pokušavaju ući u Evropsku uniju - jedna manje, druga više uspješno - a kako bi to i ostvarile, moraju intenzivirati saradnju, kako uostalom i nalažu dobrosusjedski odnosi.

 

Jedan od programa pomoći Evropske unije je Program prekogranične saradnje Bosne i Hercegovine i Crne Gore, koji je sada uveliko u svojoj drugoj fazi, a namijenjen je rješavanju zajedničkih izazova lokalnih zajednica u pograničnom području. U BiH je njime obuhvaćeno 56 opština, a u Crnoj Gori 14.

 

ipa-bih-crna-gora-karta


Evropska unija je u prvoj fazi kroz predpristupne fondove od 2007-2013 za to izdvojila 7,9 miliona eura i tada je realizovano 35 projekata u različitim oblastima, kao što su razvoj turizma, ruralni razvoj, unaprijeđenje životne sredine, kulturna razmjena... Sada, u drugoj fazi 2014-2020. stvari se tek zahuktavaju.

 


Dobrosusjedski odnosi


- U ovom trenutku možemo reći da je programska perspektiva 2014-2020. na samom početku s obzirom da su projekti koji su finansirani kroz prvi javni
 poziv s implementacijom započeli tek u 2018. godini. Ali ono što sigurno možemo očekivati je da se napredak, koji je zabilježen kroz prethodnu programsku fazu, u ovoj fazi Programa nastavi još jačim tempom u pogledu uspostavljanja prekograničnih partnerstava i mreža - ali i unutar obje države i na lokalnom nivou  i jačanja kapaciteta institucija, nastavka procesa razmjene znanja i iskustava preko granice, podizanja kapaciteta i javnog i civilnog sektora za upravljanje evropskim fondovima. U odnosu na prioritete koji su identifikovani za programsko područje, očekujemo da će projekti saradnje do kraja ove programske faze značajno doprinijeti promociji zapošljavanja i mobilnosti radne snage s obje strane granice u cilju socijalne i kulturne inkluzije, i da će se podići nivo zaštite životne sredine i unaprijediti bogatstvo kulturne i prirodne baštine u prekograničnim oblastima – kažu za DEPO Portal iz Zajedničkog sekretarijata za potrebe operativne strukture Progama – Direkcije za evropske integracije (DEI) BiH i Ministarstva evropskih poslova Crne Gore.

 

crna-gora-bih-prekogranicna-saradnja-1


Budući da je uspostavljanje dobrosusjedskih odnosa od suštinskog značaja kada govorimo o evropskim integracijama, EU je i u drugoj fazi programa prekogranične saradnje pokazala galantnost, pa je Direkciji za evropske integracije Vijeća ministara BiH i Ministarstvu evropskih poslova Crne Gore, koji provode projekt, namijenila 8,4 miliona eura koje trebaju rasporediti najboljim projektima.

 

- Tokom pripremnog perioda ove programske faze, pored širokih konsultacija koje su održane s preko 800 relevantnih aktera iz programskog područja, urađena je i dubinska situaciona analiza – kažu za DEPO Portal iz Direkcije za evropske integracije BiH i Ministarstva evropskih poslova Crne Gore.


Na terenu su utvrdili neke od zajedničkih problema s kojima se susreće stanovništvo u pograničnim oblastima, i spisak je zaista dug: nizak životni standard i
depopulacija ruralnih područja, nedovoljne mogućnosti zapošljavanja i otežana mobilnost radne snage, neadekvatna ekološka zaštita, nerazvijena infrastruktura za upravljanje otpadima, nedostatak prekograničnih sistema za prevenciju prirodnih katastrofa, sporo provođenje energetske efikasnosti, zanemarenost kulturnog i istorijskog nasljeđa i njihova niska integracija u razvoj turističke ponude, nedostatni kapaciteti za podsticanje razvoja turizma...


- S druge strane, u vidu treba imati i komparativne prednosti prekograničnog područja obje zemlje: komplementarnost privreda, sličnosti tržišta i aktivne politike zapošljavanja, jedinstveni prirodni pejsaži i zaštićena prirodna područja i bogatstvo materijalnog i nematerijalnog kulturnog nasljeđa. Navedene prednosti mogu poslužiti kao čvrsta osnova za dalje unapređenje situacije u programskom području koje obuhvata 70 opština – ističu iz DEI-a i Ministarstva evropskih poslova CG.

 

Osobe s invaliditetom – lideri u pčelarstvu

 

S obzirom da su Programom prekogranične saradnje definisani prioriteti, a jedan od njih je i podrška zapošljavanju s fokusom na inkluziju ugroženih skupina - zanimalo nas je na koji način će na tržište rada uključiti one najmarginaliziranije?

 

- Dva projekta bave se upravo ovom problematikom. Kroz projekat „Osobe s invaliditetom – lideri u pčelarstvu“, koji implementira NVO Savez Naša inicijativa iz Podgorice u saradnji s dvije organizacije iz BiH i još jedne iz Crne Gore, očekuje se da 40 osoba s invaliditetima bude osposobljeno za bavljenje pčelarstvom, kroz program obuke, mentoringa, kao i nabavku neophodne opreme i pčelinjih društava – kažu iz DEI-a i crnogorskog Ministarstva, pa nastavljaju:


- Drugi projekat pod nazivom „POWER – Stvaranje mogućnosti za rad, zapošljavanje i profesionalnu rehabilitaciju osoba s invaliditetom“, koji ispred sedam partnerskih organizacija koordinira Caritas BiH- pored toga što će obezbijediti 20 pripravničkih mjesta za osobe s invaliditetima - razvit će programe obuka za nova zanimanja i nove vještine, kojim će se omogućiti lakše zapošljavanje osoba s invaliditetom. Ovi projekti, pored kreiranja mogućnosti za zapošljavanje osoba s invaliditetima, nastoje da kreiraju i bolje okruženje za njihovo zapošljavanje, uključujući i smanjenje stigme koja osobe s invaliditetima prati u procesima zapošljavanja.

 

vedrimo-1

Dva socijalna preduzeća

U okviru projekta prekogranične saradnje O.P.T.I.O.N. „Prevazilaženje predrasuda i promocija novih alata za profesionalnu integraciju osoba sa invaliditetom u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini“ formirana su dva socijalna preduzeća koja upošljavaju osobe s invaliditetom.
- Socijalna preduzeća uspostavljena u okviru projekta su mostarski 'VedriMO', koje je specijalizovano za plasteničku proizvodnju povrća, te beranski 'SCRIPT Berane' koje se bavi digitalnom štampom i fotokopiranjem. U početnoj fazi, ova dva socijalna preduzeća zaposlila su šest osoba s invaliditetom. Zaključeno je da postoji potreba za daljim informisanjem šire javnosti o potencijalu socijalne ekonomije i socijalnog preduzetništva. Sredstva koja su na raspolaganju za inicijative socijalnog preduzetništva su limitirana i treba osigurati dodatna, za početna ulaganja u socijalno preduzetništvo", rekao je koordinator projekta Marko Đelović iz Caritasa Barske nadbiskupije.
Slavko Vućićević, predsjednik Udruženja paraplegičara Bar koje broji 83 člana, ocijenio je da položaj osoba s invaliditetom u zajednici nije na dobrom nivou.
„Treba se još mnogo stvari izdefinisati i riješiti kako bi se osobe s invaliditetom, u punom svom kapacitetu i adekvatnoj radnoj sposobnosti, mogle uključiti u zajednicu", kaže Vućićević, koji dodaje da vlasti Crne Gore u posljednje vrijeme ulažu napor da se to stanje popravi, ali da su te promjene "jako usporene“.
„Te promjene su toliko spore da mi još ne osjećamo puni efekat svih tih promjena i boljitak u našem ukupnom životu“, istakao je Vučićević.
Poručio je i da osobe s invaliditetom trebaju da ulože napor da budu primjećene i zapažene u svom okruženju u zajednici.
„OSI bi trebalo da se svojim preostalim radnim sposobnostima nametnu, da traže svoja prava u svim segmentima“, kaže Vučićević.
O.P.T.I.O.N. finansira EU kroz IPA i Program prekogranične saradnje BiH-Crna Gora. Vrijednost projekta je 131.270 eura, od čega EU finansira 99.883 eura, a sprovode ga Caritas Barske Nadbiskupije sa Udruženjem paraplegičara Bar u Crnoj Gori, te Udruga roditelja djece s posebnim potrebama "Vedri osmijeh", Caritas BiH i Nadbiskupijski centar za pastoral mladih "Ivan Pavao II" u BiH.


 

Od 120 projektnih koncepata tri zadovoljila kriterije


U okviru IPA II Programa prekogranične saradnje Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2014-2020 do sada je objavljen jedan poziv za dostavljanje projektnih prijedloga. Iako je interesovanje bilo izuzetno veliko - zaprimljeno je preko 120 projektnih koncepata u prvom koraku i 25 punih prijedloga projekata u drugom koraku - ugovorena su samo tri projekta koja su u potpunosti zadovoljila kvalitativne kriterije.

 

Zašto je to tako, objašnjavaju iz DEI-a i crnogorskog Ministarstva:

 

- Proces dobijanja sredstava tehnički je zahtjevan, a svaki projekat nije kvalifikovan da bude podržan kroz program prekogranične saradnje. Da bi projekat bio kvalifikovan, projektna ideja treba jasno demonstrirati relevantnost, odnosno pokazati na koji način projekat donosi poboljšanje stanovništvu prekograničnog područja i u kakvoj je korelaciji sa lokalnim, nacionalnim i sa EU strategijama, te s programskim dokumentom. Drugi problem s kojim se aplikanti susreću je adekvatan razvoj ideje, koja je često dobra i opravdana, ali čija tehnička razrada u procesu apliciranja nije odgovarajuća.

 

Upravo ovakav ishod prvog poziva bio je povod nadležnim strukturama Programa prekogranične saradnje da poduzmu korake kako bi se potencijalnim aplikantima pomogli u procesu dizajniranja, koncipiranja i razvoja projekata za sljedeći poziv.

 

- Naime, početkom jeseni planiramo  ponuditi program izgradnje kapaciteta za potencijalne aplikante, koji će obuhvatiti seriju  treninga i mentoring za učesnike kao dugoročni vid podrške. Za navedeni program obuka potencijalni aplikanti moći će se prijaviti putem javnog poziva, koji će biti objavljen na web stranici Direkcije za evropske integracije – kažu iz DEI-ja I Ministarstva evropskih poslova Crne Gore.


IPA II Program prekogranične saradnje između Bosne i Hercegovine i Crne Gore 2014-2020 primarno je namijenjen saradnji pograničnih teritorija na rješavanju pitanja od zajedničkog interesa, ali predstavlja i pripremu za dobijanje i administriranje fondova, na primjer strukturnih, koje dvije države trenutno nemaju na raspolaganju.

 

To je dodatni motiv da se osnaže kapaciteti potencijalnih grant korisnika za učešće u Programu, a time i u ostalim evropskim fondovima, smatraju u DEI-u i Ministarstvu evropskih poslova Crne Gore.

 

Na pješčanoj ulcinjskoj plaži dugoj 12 kilometara ima mjesta i za nudiste i za pokrivene žene/ Foto: Anadolija

 

Mapiranje zajedničke turističke ponude

 

Jedan od prioriteta koji su definisani Programom prekogranične saradnje ove dvije zemlje su i zaštita okoliša te promocija turističkog i kulturnog nasljeđa.


- Tematski prioriteti naizmjenično se objavljuju u javnim pozivima, na osnovu redoslijeda dogovorenog između više prekograničnih programa, kako bi se izbjegla međusobna preklapanja. Zaštita okoliša je prioritet koji nije bio objavljen prvim pozivom, dok je u oblasti turizma podržan jedan projekat pod nazivom „Život na granici BiH i Crne Gore: stare staze bezvremenog nasljeđa i tradicije“, koji provodi Kulturni centar iz Trebinja u saradnji s šest partnera iz obiju zemalja. Projekat radi na stvaranju i promociji zajedničkih prekograničnih turističkih proizvoda, ohrabrivanjem partnerstava u kulturi i turizmu i obnavljanjem zanemarene kulturne i istorijske baštine u projektnim područjima. Do kraja projekta, namjera je da se vrijedni objekti i lokacije kulturno-istorijske baštine u četiri projektne opštine (Trebinje i Bileća u BiH i Nikšić i Plužine u Crnoj Gori), uključujući i više od 20 zapostavljenih i neiskorištenih objekata i lokacija, mapiraju i istaknu kao zajednička prekogranična tradicija i dio zajedničke turističke ponude, te da se kreiraju najmanje tri prekogranična zajednička turistička proizvoda/ponude i obnove dva kulturna dobra u pograničnom području. Također, planira se podizanje nivoa održivog upravljanja kulturnom, istorijskom i prirodnom baštinom u prekograničnom području kreiranjem zajedničkog plana za zaštitu kulturnih, istorijskih i prirodnih dobara, uspostavljanjem funkcionalne upravljačke strukture i jačanjem kapaciteta lokalnih i prekograničnih partnerstava - kažu iz DEI-a i crnogorskog Ministarstva.

 

Na kraju još jednom ističu da su "na početku i da su uvjereni da će do kraja trajanja Programa ovaj i budući projekti u oblasti turizma, doprinijeti poboljšanju kvaliteta i različitosti turističke ponude zasnovane na prirodnom i kulturnom nasljeđu prekograničnog područja".

 

 Prethodne EU reportaže možete čitati OVDJE

 

 

(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/md)

 

 

 

 



Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA - Portal Depo.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Depo.ba!