Venecuelanski ljevičarski čelnik Nicolas Maduro osvojio je novi šestogodišnji mandat na izborima održanim u nedjelju, ali su njegovi glavni suparnici izrazili nezadovoljstvo s, kako tvrde, masovnim nepravilnostima u izbornom procesu koji su kritičari osudili kao farsu koja otvara put ka diktaturi. 

Izborna pobjeda 55-godišnjeg bivšeg šofera autobusa koji je naslijedio Hugu Chaveza nakon njegove smrti od raka u 2013., mogla bi izazvati novi krug zapadnih sankcija protiv socijalističke vlade koja se nosi s razornom ekonomskom krizom. 

Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa zaprijetila je mjerama protiv venecuelanskog ionako posrnulog naftnog sektora. 

Venecuelanska izborna komisija, kojom upravljaju Madurovi lojalisti, saopćila je da je on osvojio 5,8 miliona glasova naprema 1,8 miliona koje je osvojio njegov glavni protivnik Henri Falcon, bivši guverner koji je odustao od opozicijskog bojkota izbora.   

- Oni su me podcijenili - poručio je Maduro oduševljenim pristalicama ispred predsjedničke palate Miraflores u centru Caracasa dok je odjekivao vatromet a konfete su padale po masi. 

Odziv glasača bio je tek nešto viši od 46,1 posto, saopćila je izborna komisija, daleko manje od 80 posto zabilježenih na prethodnim predsjedničkim izborima u 2013. Opozicija tvrdi da je ta brojka pretjerana, tvrdeći da je odziv iznosio oko 30 posto. 

Izvor iz izborne komisije izjavio je Reutersu da je 32,3 posto ljudi s pravom glasa ubacilo svoje glasačke listiće do nedjelje u 18 sati, kada je većina glasačkih mjesta zatvorena.  

- Izbornom procesu nesumnjivo nedostaje legitimiteta i mi ga nećemo priznati - izjavio je Falcon, 45-godišnji bivši državni guverner, sumornog izraza lica.  

Maduro je pozdravio Falconovu kandidaturu, koja je dala izvjestan legitimitet izbornom procesu koji su kritičari u zemlji i širom svijeta osudili kao "krunisanje" diktatora. 

Falconovo brzo odbacivanje nedjeljnih izbora i poziv na novo glasanje predstavljaju udarac za vladinu strategiju. 

Falcon, bivši član Socijalističke partije koji je prešao u opoziciju u 2010., izjavio je da zgrožen postavljanjem skoro 13.000 provladinih štandova nazvanih "crvene tačke" u blizini glasačkih mjesta širom zemlje. 

Od brojnih siromašnih Venecuelanaca zatraženo je da skeniraju takozvane "otažbinske karte" koje je izdala država u crvenim šatorima nakon što su glasali u nadi da će dobiti "nagradu" od Madura, za koje protivnici tvrde da su ravne kupovini glasova. 

Imaoci "otažbinskih karti" dobijaju povlastice kao što su paketi s hranom i novčana pomoć. 

Treći predsjednički kandidat, evangelistički pastor Javier Bertuci, slijedio je Falcona u osudi izbornih nepravilnosti i pozvao je na sazivanje novih izbora. 

Uprkos vlastitoj nepopularnosti zbog ekonomskih problema, Maduro je profitirao u nedjelju ne samo zbog opozicijskog bojkota nego također i od zabrane dvojici njegovih najpopularnijih suparnika i liberalnog korištenja državnih resursa u njegovoj kampanji. 

Njegov broj osvojenih glasova manji je, ipak, od 10 miliona glasova za koje se tokom predizborne kampanje nadao da će dobiti.  

(FENA/md)