NEDŽAD S. HADŽIMUSIĆ/ EUROSONG 2018 - NAJBOLJI IKAD

Kipranka oku najmilija: Sve je te noći u Lisabonu štimalo savršeno... A onda se desio incident - pobjeda Izraela!


17.05.18, 16:21h

 


Pobjednička pjesma Portugalije 2017. 'Amar pelos dois' (Naša ljubav) nije bila ni nalik muzičkoj filozofiji Eurosonga do tada. Pobjednik, izuzetni Salvador Sobral je to lijepo objasnio, evo parafraze: „Umorni smo od muzičkog smeća i kerefeka kojima nas danas zasipaju i smaraju na svakom koraku, a prava muzika dolazi iz srca i hrani dušu...“


Da ne bude zabune u prevodu naslova, top lista prema kojoj se ovaj najveći euroazijsko-australijski muzički samit dogodine seli u Izrael je druga, manje-više nebitna priča. Ili ipak nije... (?).


Ruku na srce, nema onoga ko se svih ovih godina nije bar jedanput narugao Eurosongu, ‘tom međunarodnom festivalu muzičkog kiča’, naročito ako naših ili njihovih nije bilo u finalnom dijelu ili ikako. Dobre građane bivše SFR Jugoslavije kao i njenih slijednica kasnije, to nije nikada spriječilo da se vesele i zdušno navijaju za svoje euro-odabranike.


Bivša Jugoslavija je inače, prije Interneta i globalizacije, bila šampion promicanja imidža putem ‘javne diplomacije’ što je ovjereno i sa ukupno 27 nastupa na Eurosongu, počev od 1961. Da bi zlatnim slovima upisala pobjedu grupe 'Riva' godine 1989., sa znakovitim naslovom 'Rock Me (baby)'.


Nakon prestrašnog razlaza u Trećem balkanskom ratu, slijednice SFRJ su nastavile njenim eurovizijskim stopama, kako koja. Sve ne zaboravljajući da se tu i tamo međusobno pripaze i poguraju kao bivša braća i sestre, danas samo komšije i susjedi, ali 'bliži od košulje'. Kao što to uostalom uredno čine ostale zemlje-učesnice iz razumljivih geografsko-političkih razloga. Naravno, isti nisu nužno kompatibilni sa dobrom muzikom, pa šta. Wikipedija ima dotični, pedantan pregled.

 

Bivša Jugoslavija je inače, prije Interneta i globalizacije, bila šampion promicanja imidža putem ‘javne diplomacije’ što je ovjereno i sa ukupno 27 nastupa na Eurosongu, počev od 1961.

 
Vremeplovski, pomenimo ovdje samo neke zvjezdane trenutke:


(1) neprocjenjiv nastup bh. predstavnika 1993. u Irskoj pod zastavom ‘Republike BiH’ usred opsade Sarajeva 1993. - Muhamed Fazlagić Fazla sa pjesmom 'Sva bol svijeta';

(2) posebna Doris Dragović 1999. sa pjesmom 'Marija Magdalena' - ta prelijepa Dalmatinka koja se rodila da pleše, pjeva i najbolje nosi crveni ruž;

(3) 'Lejla' 2006. u pokaznoj koprodukciji Sarajeva i Beograda (Hari MH & Željko J.); te veličanstvena pobjednička pjesma 'Molitva' sa nevjerovatnom Marijom Šerifović 2007.


U međuvremenu, lovorike na Eurosongu su postale naizmjenično vlasništvo Irske, Velike Britanije i Švedske sa povremenim incidentima – Luksemburg, Italija, Francuska, Danska, Nizozemska, Norveška... Strogo čuvana, pa opet masovno kopirana alhemija njihovih uspjeha sastojala se u proizvodnji dopadljivih hit-melodija uglavnom pero-lake kategorije - audio i vizuelno boljih od konkurencije. I tako to.


Onda se desilo čudo sa pobjedničkom pjesmom Portugalije 2017. 'Amar pelos dois' ('Naša ljubav') koja nije bila ni nalik muzičkoj filozofiji Eurosonga do tada. Pobjednik, izuzetni Salvador Sobral je to lijepo objasnio, evo parafraze: „Umorni smo od muzičkog  smeća i kerefeka kojima nas danas zasipaju i smaraju na svakom koraku, urbi et orbi. Prava muzika dolazi iz srca i hrani dušu...“.


I desilo se novo čudo. U Lisabonu 2018 su osvanuli muzički biseri kakve Eurosong nije ranije ni čuo ni  vidio. Sve je štimalo savršeno, zaboravimo onaj mini incident sa otimanjem mikrofona predstavnici Velike Britanije, koji je bezbolno amortizavan. Portugalski domaćini su bili veći od života. Duhovito i nadasve šarmantno su otvorili, vodili i zatvorili ovu blistavu gala priču. Istovremeno ponovo su nas zaljubili u njihovu nevjerovatnu zemlju, ali i u Eurosong.

 

Onda se desilo čudo sa pobjedničkom pjesmom Portugalije 2017. 'Amar pelos dois' ('Naša ljubav') koja nije bila ni nalik muzičkoj filozofiji Eurosonga do tada


Ko ovo nije konstatovao, nije svoj: sve je te lisabonske noći zasvjetlucalo i zamirisalo na zlatno doba i vječitu mladost Festivala San Remo, kome Eurosong inače duguje inicijalne copy rights. Ovo je lako provjeriti ako se ponovo pogleda nastup odličnog italijanskog dueta Ermal Meta & Fabrizio Moro, pobjednika sa ovogodišnjeg festivala u San Remu sa angažiranom, antiratnom baladom ‘Non Mi Avete Fatto Niente’ - koju su ovi momci u Lisabonu zapjevali kao ‘kod kuće’.


Francuska je također ostavila moćan utisak sa pjesmom ‘Merci’, tom presnažnom himnom životu u paklu izbjegličke krize - koji se predugo odvija in vivo na udarnim vijestima širom planete.


Plus Slovenija, Australija, Holandija, Rusija, Latvia, Litvanija, Njemačka, Kipar, Irska, Slovenija i dr, ponudili su uistinu posebne, sto puta bolje pjesme od onih koje smo vidjeli i čuli na Eurosongu svih ovih godina. A dotične lisabonske večeri isto toliko puta bolje od onih koje su ponudile jedna Mađarska (gdje je uz onu galamu na sceni falila samo bodljikava žica), Moldavija sa promašenom vodvilj kerefekom i naročito Izrael sa flamboajantnom Nettom, njenom ‘Igračkom’...

 

Kako bi to bilo da se lisabonski pobjednik Izrael proglasi zajedničkim domačinom Eurosonga 2019. skupa sa Palestinom - u glavnom gradu Dvije Zemlje -  Jerusalemu (!)


Recimo da se radi o incidentu. Naročito u slučaju pobjede Izraela koji je ranije u više navrata pokazao da može puno bolje u svakom pogledu. Možda griješim, samo razmišljam naglas: kako bi to bilo da se lisabonski pobjednik Izrael proglasi zajedničkim domačinom Eurosonga 2019. skupa sa Palestinom - u glavnom gradu Dvije Zemlje -  Jerusalemu (!). Posebno, nakon nove eksplozije tragičnih događaja koje je proizvela i onih koji slijede nakon mega-kontroverzne odluke predsjednika Trumpa oko transfera Ambasade SAD - tamo.


Naime, prema velikom Konfučiju, potom i brojnim antičkim filozofima, “(...) mudri vladari ozbiljno vode računa o svemu što djeluje na ljudsko srce i nastoje da uspostave harmoniju svekolikih društvenih i međunarodnih odnosa, uz ostalo, pomoću rituala i muzike. Jer muzika stanuje u ljudskom srcu i uvijek se ponovo rađa kada ga ‘dodirne’ spoljni svijet".

 

Stavovi izrečeni u ovom tekstu odražavaju autorovo lično mišljenje, ali ne nužno i stavove DEPO Portala.

 

(DEPO PORTAL/ad)

 


Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook