Želimo da zadržimo humani odnos prema migrantima, zatim da sačuvamo aspekt sigurnosti i nastavićemo djelovati u skladu sa zakonima BiH, smjernicama i standardima međunarodnih konvencija čiji smo potpisnici. Te tri odrednice će biti ključna definicija našeg daljnjeg djelovanja - izjavio je danas predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić nakon sastanka Koordinacionog tijela za pitanje migracija u BiH. 

Zvizdić je dodao da je sastanak bio konsultantski, te da su pripremili akcione i druge planove, koji će sutra biti usvojeni na Vijeću ministara, sa preciznim aktivnostima, nosiocima i rokovima za njihovu realizaciju. 

- Početkom maja ova ruta je postala interesantna, dnevno se broj migranata povećao na 60, pa na 80, a sad imamo više od 100 migranata na dnevnoj osnovi - naveo je Zvizdić. 

Naglasio je da je potrebno pronaći adekvatan smještaj za trenutne i buduće migrante, koji se trenutno dominantno nalaze na području Sarajevskog i Unsko-sanskog kantona. 

- Imamo dio objekata koji u ovom trenutku imaju slobodnih mjesta i one koji su na otvorenom smjestićemo na jedan human i čovjeku dostojan način koji će podrazumijevati human  smještaj, zdravstvenu zaštitu i sve druge oblike njihove komodacije. Također, nastavit ćemo rad sa zemljama u okruženju, Srbijom i Crnom Gorom, poboljšati kontrolu granice, odnosno pomoći materijalno i kadrovski Graničnu službu i Službu za poslove sa strancima i druge agencije - naglasio je Zvizdić. 

Na bazi plana koji će sutra biti usvojen, kako je dodao, očekuje se da će predstavnici evropskih institucija i UN-a  djelovati na isti način i u onom kapacitetu kako je to bilo kada su se sa  sličnom krizom suočili Srbija, Makedonija, a to znači da se očekuje stručna, tehnička,  a posebno finansijska pomoć za izgradnju smještajnih kapaciteta, pružanje zdravstvene zaštite, obrazovanja... 

Konsultativnom sastanku u vezi sa migrantskom krizom koji je sazvao Zvizdić prisustvovali su ministri i zamjenici resornih ministarstava BiH, ombudsmeni BiH, predstavnici Granične policije i Službe za poslove sa strancima te ambasadorica SAD Moreen Cormack,  predstavnici ambasada Njemačke, Italije i Grčke te Međunarodne organizacije za migracije /IOM/ i UNHCR-a. 

Ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić je kazao da je ova migrantska kriza dosta složena i komplikovanija po svom načinu kako se odvija u poređenju sa krizom iz 2104. godine. 

- Sada se  radi se o ilegalnim grupama koje idu od Turske, Grčke, preko Albanije, Crne Gore, Srbije i dolaze u BiH. Kriza raste na intenzitetu i ona je komplikovanija jer su u strukturi tih migranata osobe ranjivog karaktera, maloljetnici bez pratnje, porodice, pa se stoga morate i različito odnositi prema njima - kazao je Mektić.   

Naglasio je da se kriza pogoršala u maju dodajući da je u aprilu dnevni priliv bio od 35 do 40 migranata, a u maju od 80 do 150. 

- Pridržavamo se svih zakona i  konvencija u tome kako ih prihvatamo i kako sa njima postupamo. Mislim da na taj odnos naš nema nikakvih primjedbi - naveo je Mektić, te napomenuo da se neće dozvoliti šatorska naselja kao pritisak na vlast, već stvoriti uslove za ispunjavanje humanitarnog odnosa prema tim migrantima. 

- Cilj sastanka bio ne samo pronalaženje rješenja i da vidimo sa partnerima iz međunarodne zajednice kako se sa tim nositi. I dalje ćemo apsolutno ispunjavati svaki humani zahtjev prema tim ljudima, obezbijediti uslove smještaja, ishranu, zdravstvenu zaštitu, ali moramo upravljati ovim procesom - naveo je Mektić. 

Ministrica za ljudska prava i izbjeglice Semiha Borovac izjavila je da će na sutrašnjoj sjednici Vijeća ministara to ministarstvo ponuditi da se vrata izbjegličkog centra u Salakovcu otvore za migrante, u prvom redu za porodice sa djecom i djecu bez roditeljskog staranja. Dodala je da će ponuditi da se ovaj izbjeglički centar pretvori u privremeni centar za tražoce azila, te dodala da je Salakovac spreman da odmah primi  296 lica. 

Borovac je najavila da će BiH aktivirati Fond za migrante kojem je  pristupila krajem 2016. godine i tako povući značajna sredstva iz ovog fonda. 

Mektić je dodao da ima i slobodnih kapaciteta u centru u Delijašu, te naveo podataka da je od početka godine u BiH registrovano 4.000 ilegalnih migranata, a da ih je trećina, odnosno od 1.000 do 1.200 još u BiH, dok su ostali izašli iz zemlje. 

Direktor Službe za poslove sa strancima Slobodan Ujić rekao je da je ova služba u stanju da registruje sve ilegalne migrante. 

(Fena/az)