Sarajevski bračni par posljednjih sedam godina sanja o svom potomstvu, no lažne snove o mogućem ostvarenju roditeljstva uz pomoć vantjelesne oplodnje zamrznutim sjemenom doslovno su im "prodali" u zagrebačkom KB-u Merkur. Bolnica ih je, naime, dovela u zabludu jer sjeme izuzeto radi krioprezervacije nisu čuvali niti jedan dan, nego su ga odmah bacili zbog njegove loše kvalitete, ali su supružnicima tokom tri godine uredno ispostavljali račune za njegovu tobožnju pohranu.

Slučaj je u konačnici završio na sudu. Umjesto traženih 200.000 kuna za duševne boli, prema nepravomoćnoj presudi Općinskog građanskog suda u Zagrebu KB Merkur im mora isplatiti 40.000 kuna s kamatama.

Bolest limfoma

A sve je krenulo kad je 2011. godine muškarac primio vijest da mu se bolest limfoma vratila i da se mora podvrgnuti agresivnoj kemoterapiji zbog koje će ostati trajno sterilan. Savjetovano mu je da pohrani sjeme za kasniju umjetnu oplodnju, da bi tri godine poslije uslijedio šok.

- Preko interneta sam došao do dr. Bože Čolaka u KB-u Merkur. Nakon što mi je uzeto sjeme, rekao mi je da stanje nije sjajno. No nije rekao da uzorak ne bi zadovoljio ni 99,99 posto za reprodukciju, nego da postoji opcija vantjelesne oplodnje mikroinjekcijom. Dao mi je nadu da je sjeme pohranjeno u slamčicama i opisao da se pri pokušaju vantjelesne oplodnje vade jedna ili dvije slamčice i provjerava kvaliteta sjemena - prisjetio se početaka lažnih uvjerenja. Kad je potkraj 2012. nazvao bolnicu, tvrdi, doktor mu je rekao da ne dolazi na pregled, nego da preko žiroračuna uplati ratu za čuvanje uzorka.

- Mojoj supruzi su 2014., kad je zvala bolnicu, otkrili bez ikakva objašnjenja da se sjeme ne čuva. Kad sam to čuo, doživio sam veliki stres. Da sam to znao odmah, otišao bih u drugu kliniku u drugu državu. Cilj mi je bila pohrana sjemena - priča još muškarac. Njegova partnerica dodaje kako im je doktor na prvom pregledu 2011. upisao nalaz u povijest bolesti te rekao da, "iako stanje nije ružičasto, ipak je moguća vantjelesna oplodnja."

- Iz bolnice su mi rekli na telefon da sjeme nije pohranjeno i da je pogrešno očitan nalaz. Tražila sam da ponovno provjere, na što mi je rečeno da nemaju što provjeravati. Popila sam tablete za smirenje i tražila ravnatelja bolnice do kojeg sam došla tek za mjesec dana - priča supruga.

“Bit će čuvano”

Što se tiče muškarčeva spermiograma, bilo je jasno od samog početka da sjeme nije prikladno za kriopohranu i da uzorak nije zamrznut, no u povijesti bolesti od 5. jula 2011. stoji: "karakteristike spermiograma su loše... sjeme obrađeno u mediju i zamrznuto. Bit će čuvano i održavano".

Zaposlenik bolnice Vjekoslav K. smatra da je glavni uzrok događaja nesporazum u komunikaciji djelatnika bolnice. Nekvalitetno sjeme kao što je imao ovaj onkloški pacijent inače se ne zamrzava, kaže, no voditelj androloške ambulante dao je usmeni pristanak da se sjeme pohrani, a djelatnik u laboratoriju nije bio adekvatno obaviješten o tome pa po automatizmu, zbog lošeg nalaza, uzorak nije zamrznuo.

Doktor Božo Čolak, koji je komunicirao sa supružnicima, prisjetio se slučaja.

- Muškarac je imao malignu bolest limfnih žlijezda proširenu na kosti i došao je na zamrzavanje sjemena. Sjeme je bilo loše, zadovoljavalo je brojem, ali ne i ostalim karakteristikama. To sam namjerno prešutio jer u 25 godina staža s takvim pacijentima znam da muškarci teško podnose da ne mogu imati djece, a nisam htio da njega ta činjenica dotuče. Ne znam je li se sjeme čuvalo ili nije - pravdao se Čolak.

Bivši voditelj Odjela humane reprodukcije Miro Š. A. pojasnio je da je androlog mjerodavan za to hoće li određeni uzorak biti pohranjen ili ne. Za uzorak kaže da nije trebao biti pohranjen.

- Smatram da nije došlo do medicinske štete. Zamrzavanje i odmrzavanje sjemena zahtjevan je proces i definitivno nije u redu što je naplaćena usluga koja nije izvršena. Novac treba vratiti - uvjeren je Miro Š. A.

Mala kazna

Sud u svom obrazloženju presude ističe da "neovisno o tome što bolnica nije imala namjere postupati male fide, pravni poredak pruža zaštitu ugovornoj strani koja je dovedena u zabludu svjesnim postupanjem druge ugovorne strane". Pojašnjavaju i da određena visina naknade "ne predstavlja ekvivalent nastale štete, nego se njime daje određena satisfakcija koja bi trebala ublažiti bolove koje trpe zbog postupka bolnice..."

Advokat supružnika Bruno Spiz ogorčen je visinom dosuđenog odštetnog zahtjeva koji smatra mizernim.

- U Hrvatskoj su popularne tužbe kad neko nekog uvrijedi i onda se dosudi, bez ikakve dokumentacije, puno veći iznos. A moje stranke, iako su dobile spor, nisu dobile pravo na nadoknadu troškova postupka - odrješito je prokomentirao odvjetnik Spiz.

Ministarstvo: Došlo je do nesporazuma među djelatnicima

Bolnica odbacuje odgovornost. Smatraju da činjenica što sjeme nije zamrznuto nije odlučujuća za ostvarenje potomstva. Tvrde da se radi o posrednoj šteti i da po zakonu pravo na naknadu štete imaju roditelji u slučaju gubitka začetog, ali nerođenog djeteta te da u konkretnom slučaju nije došlo do oplodnje i da je mogućnost za nju bila zanemarivo niska u odnosu na kvalitetu sjemena.

Iz očitovanja Ministarstva zdravlja se, pak, iščitava da je "pri pohrani sjemena došlo do greške zbog nedovoljno preciziranih operativnih postupaka i nesporazuma u komunikaciji djelatnika bolnice".

Nakon toga je bolnica, ističu još iz Ministarstva, poduzela niz mjera kako se sličan slučaj ne bi ponovio, tj. na odjelnom sastanku humane reprodukcije usvojena je mjera kojom je definiran način produženja čuvanja zamrznutog sjemena tako da svaki pacijent prije uplate dobiva informacije o kriopohranjenom sjemenu kako bi se onemogućila naplata nečeg što nije pohranjeno.

(Jutarnji.hr, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/md)