Iako je obećavao reforme, pogotovo one na polju ljudskih prava, ništa se posebno nije promijenilo otkako je stupio na vlast. 2006. godine nametnuo zabranu putovanja političkim disidentima zbog čega mnogi nisu mogli otići iz zemlje. Godinu dana kasnije održan je referendum o nastavku Basharove vlasti. Nije bilo opcije opozicijskog ili bilo kojeg drugog kandidata- piše Index.

Donald Trump ga naziva ‘čudovištem’ koje plinom ubija vlastiti narod, sve je očitije da ga više strana želi maknuti s vlasti, no tko je uopće Bashar al-Assad i kako je uopće preuzeo zemlju koja je sada najveće krizno žarište u svijetu koje je izazvalo novi globalni sukob i dovelo svijet na rub svjetskog rata?

Assad je rođen krajem 1965. godine u Siriji kao drugi sin nekadašnjeg predsjednika Hafeza al-Assada koji je vlast u toj zemlji preuzeo 1970. godine nakon što se izdigao na položaj unutar sirijske vojske i stranke manjinskih alavita.

Nije planirao biti predsjednik, ali…

Bashar al-Assad završio je medicinu u Damasku, dobro naučio engleski i francuski te potom, 1992. godine otišao u Veliku Britaniju gdje je nastavio studij. Tada je još živio život tipičnog studenta i nije pokazivao nikakve političke ambicije.

1994. godine, 29-godišnji Assad se morao vratiti u Damask zbog tragične smrti svog starijeg brata Basila u prometnoj nesreći, koji je otpočetka bio odgajan i pripreman za preuzimanje vlasti u zemlji. Krenuo je pohađati vojnu akademiju u Homsu te se u samo pet godina strelovito uspeo do čina potpukovnika, a potom i pukovnika. U to je vrijeme bio i savjetnik svog oca predsjednika te je vodio kampanju protiv korupcije.

Kad je Hafez al-Assad umro, 2000. godine, sirijski je parlament po kratkom postupku promijenio zakon po kojem predsjednički kandidati moraju imati najmanje 40 godina te spustio tu ljestvicu na 34 kako bi Bashar bio pogodan za preuzimanje funkcije predsjednika.

Upravo to se i dogodilo 11. srpnja 2000. godine. Bashar al-Assad postao je predsjednik Sirije, vođa stranke Ba’ath te vrhovni zapovjednik oružanih snaga. Službeno je za predsjednika izabran s 97 posto glasova birača, a u svom je inauguracijskom govoru obećao ekonomsku liberalizaciju i političke reforme.

Ostatak čitajte ovdje

(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/mr)