Nakon duge i snježne zime, proljeće je počelo naglo, pa su i temperature gotovo ljetne. A lijepo i sunčano vrijeme nagovještava i skore gužve na granicama ka Jadranu, pa nije zgoreg prisjetiti se pravila koja se moraju poštovati pri ulasku u Hrvatsku i zemlje Evropske unije. 

Ništa se bitno nije mijenjalo od prošle godine pa građani koji planiraju godišnji odmor i ove godine van BiH prilikom prelaska granice treba da obrate pažnju na prehrambene proizvode koje nose sa sobom, jer nije uopšte dozvoljeno nositi mliječne i proizvode od mesa, pa čak ni sendviče sa mesom, upozoravaju nadležni pred ljetnu sezonu.

Prema uputstvu Carinske uprave Hrvatske o unosu hrane, bh. građani u prtljagu ne smiju imati ni izuzetno male količine mesa i mlijeka niti njihove prozvode. Kada su u pitanju voće, povrće, hljeb, kolači, keks, čokolada i konditorski, odnosno poslastičarski proizvodi, uključujući i slatkiše, moguće je prenijeti količine koje su dovoljne za ličnu upotrebu.

"Unošenje lijekova za lične potrebe putnika moguće je u količinama potrebnim najviše za liječenje do mjesec dana, uz uslov da su odobreni od nadležnih tijela zemlje proizvođača i to uz posjedovanje nalaza s istorijom bolesti i potvrde ljekara", navodi se u uputstvu hrvatske Carinske uprave.

Pored unosa hrane, bh. građani treba da znaju i da, ukoliko putuju u zemlje EU i zemlje potpisnice Šengenskog sporazuma, moraju imati biometrijski pasoš, koji važi minimalno tri mjeseca od planiranog datuma boravka. 

Takođe, treba da imaju između 35 i 70 eura za svaki dan boravka u zemljama EU, mada mnogi putnici koji su putovali ranije kažu da im ta svota nije provjeravana.

Kada je u pitanju novac, fizička osoba prilikom ulaska na područje EU i izlaska iz njega, a koja sa sobom nosi gotovinu u iznosu od 10.000 € ili više, u obavezi je prijaviti taj iznos carinskoj službi zemlje ulaska u EU.

Cigarete, duhan i alkoholna pića mogu se prenositi u strogo ograničenim količinama. Dopušteno je ponijeti i jednu litru alkoholnoga pića, ali u originalnom pakovanju, što znači da domaća lozovača i šljivovica ne dolaze u obzir.

 
Što se tiče zdravstvenog osiguranja, građani BiH imaju pravo na besplatnu zdravstvenu zaštitu u Srbiji, Crnoj Gori, Hrvatskoj, Makedoniji,  Sloveniji,  Mađarskoj, Turskoj, Holandiji,  Austriji,  Njemačkoj, Italiji, Belgiji i Luksemburgu. Sa sobom moraju imati odgovarajući ino-obrazac koji izdaje Fond zdravstvenog osiguranja, pišu Nezavisne novine.

 
"Osigurana lica Fonda zdravstvenog osiguranja RS za vrijeme privremenog boravka u inostranstvu mogu da koriste zdravstvenu zaštitu o trošku FZO RS ako im zatreba hitna, neodložna medicinska pomoć", kažu u FZO RS.

 
Procedura je takva da osigurano lice prije odlaska na put treba da se javi porodičnom ljekaru koji izdaje uvjerenje o zdravstvenom stanju osiguranika, odnosno o njegovoj sposobnosti za put, a cijena uvjerenja je različita po domovima zdravlja. 

 
"Na osnovu zdravstvenog uvjerenja od porodičnog ljekara dobije se besplatan ino-obrazac u FZO i s njim osiguranik treba da se javi zdravstvenom osiguranju zemlje u koju putuje, gdje će na osnovu njega dobiti odgovarajuću potvrdu koju će koristiti u slučaju da mu za vrijeme boravka u inostranstvu zatreba neodložna zdravstvena zaštita. Ukoliko osiguranicima i pored posjedovanja ino-obrasca bude naplaćena hitna zdravstvena usluga u zemlji koja sa BiH ima potpisan sporazum, po povratku u našu zemlju oni mogu da podnesu zahtjev za refundaciju troškova u FZO RS", pojasnili su u ovoj instituciji.

(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/ad)