Na danas održanoj sjednici Gradskog vijeća Grada Sarajeva predložena je cijena karte za vožnju Trebevićkom žičarom koja će biti puštena u rad 6. aprila- piše N1.

Na sjednici GV prezentovani su prijedlozi cijena, bez dublje ekonomske analize, te su vijećnicima predstavljene cijene za vožnju žičarom u evropskim gradovima poput Barcelone i Zuricha.

Osnovna cijena povratne karte za vožnju Trebevićkom žičarom trebala bi iznositi 20 KM, dok bi ta cijena za penzionere i studente trebala biti jefitnija.

Prijedlog cijena vijećnicima je predstavio direktor Javnog preduzeća Sarajevo d.o.o. koje će biti zaduženo za rad Trebevićke žičare, a da li će doći do korekcija cijena bit će poznato nakon rasprave.

Stavljanje u funkciju Trebevićke žičare za Grad Sarajevo važno je iz nekoliko aspekata, poručio je ranije gradonačelnik Sarajeva Abdulah Skaka.

"Prvi je taj infrastrukturni u kojem je grad Sarajevo tu investirao jako puno novca i to jedna od najvećih investicija grada Sarajeva od poslije rata. Drugi je ekonomski, stavljanjem u funkciju Trebevićke žičare mi smo zapravo obogatili turističku ponudu u gradu Sarajevu, na taj način smo poboljšali turističku uslugu. I naravno treći, onaj najvažniji emotivni trenutak, to je veza Sarajeva, Sarajlija prema Trebeviću", kaže Abdulah Skaka.

Povodom Dana Grada Sarajeva 6. aprila ove godine biće otvorena izložba “Uspinjača“, posvećena Trebevićkoj žičari. Autori izložbe su kustosi Muzeja Sarajeva. Izložba će biti otvorena 5. aprila u Vijećnici. Dan kasnije u centru pažnje biće otvorenje obnovljene Trebevićke žičare u 11 sati. Nešto kasnije na Baščaršiji biće otvorena izložba “Uspomene“ na kojoj će biti predstavljene slike čiji su autori građani Sarajeva.

Trebevićka žičara u glavnom gradu BiH s radom je počela 1959. godine. Povezivala je Bistrik na 583 metra nadmorske visine sa Vidikovcem, smještenim na 1.160 metara na Trebeviću, a projektovali su je i sagradili Česi.

S dužinom od 2.100 metara, Trebevićka žičara u to vrijeme bila je najveća u regionu. Svečanim ruhom žičara je posebno zasjala 1984. godine kada je Sarajevo bio domaćin Zimskih olimpijskih igara. Žičara je potpuno uništena tokom agresije na BiH od 1992. do 1995. godine.

Ideja o ponovnoj izgradnji Trebevićke žičare dugo godina poslije rata bila je nerealizovana zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa između Grada Sarajeva i vlasnika žičare Javnog komunalnog preduzeća GRAS koje je prošle godine dalo saglasnost da Gradska uprava preuzme brigu o žičari.

U pogonu žičare biće 33 kabine, svaka sa po deset mjesta, kapaciteta 1.200 putnika na sat. Umjesto nekadašnjih 12 minuta, novom žičarom će se stizati na Trebević za sedam minuta i 15 sekundi.

(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/mr)