Piše: Maja RUČEVIĆ

Šta vam pada na pamet kada čujete pojmove 'energetska efikasnost' i 'utopljavanje objekta'? Evo na šta su pomislili tj. šta su 'osjetili' stanari zagrebačkih zgrada koji su se odlučilI na takvu vrstu obnove. Osim što su uštedjeli više od 60% energije potrebne za zagrijavanje ili hlađenje prostora, sada više od 80% ispitanika nakon obnove ima smanjenje računa oko visokih 36%, a kod više od pola ispitanih je ono čak i veće nego što je bilo povećanje pričuve za potrebe otplate radova!

Ali ista iskustva ima i zgrada Mašinskog fakulteta u Sarajevu koja je utopljavanjem snizila troškove prirodnog gasa na oko 25.000 KM, dok je ranije ta cifra iznosila blizu 60.000 KM... Dakle ušteđeno je 35.000 KM! I to nije sve. Ušteda električne energije je oko 7000 KM godišnje, tj. za sedam godina otkad je zgrada obnovljena ušteda iznosi oko 250.000 KM! Ovakve cifre čut ćete od svakog ko se odlučio na obnovu objekta u skladu s pravilima energetske efikasnosti i zato je ona jedan od generatora gospodarskog rasta u budućnosti.

UGRIJ SE, A PLATI MANJE: Dakle, računi za grijanje i električnu energiju i te kako mogu biti manji... Kako? U ovoj reportaži DEPO portal donosi najvažnije informacije na temu utopljavanja stambenih i javnih objekata kroz iskustva iz Hrvatske, te kroz mehanizame uštede toplinske energije i novca.

Evropska unija se obavezala da će smanjiti svoju godišnju potrošnju primarne energije za 20 posto do 2020. godine te stoga zemljama regije nudi pomoć kroz razne projekte i fondove. No, bez obzira na ponuđena sredstva, izgleda da BiH i u ovom pitanju nailazi na brojne probleme do krajnje realizacije ciljeva, dok su naši zapadnji susjedi već poprilično poodmakli u tome.

Bez obzira na to što bi smanjenje troškova krajnjih korisnika te smanjenje potrebe za energijom trebalo biti u centru energetske politike jedne zemlje, istraživanja pokazuju da je BiH jedna od energetski najneefikasnijih zemalja u Jugoistočnoj Evropi. Naime, državni račun za energiju iznosio je 2,1 milijardu eura u 2008. godini, što predstavlja gotovo 20% BDP-a zemlje, a što je tri puta više nego u SAD-u ili EU!

Hrvatska je već godinama unazad aktivna po pitanju energetske obnove stambenih i javnih objekata širom zemlje, uz jasno razrađenu finansijsku i infrastrukturnu strategiju prilagođenu EU standardima. 

DUBRAVKO PONOŠ: Finansijske uštede koje se postižu utopljavanjem objekata ogromne Od 2014. do danas u Hrvatskoj obnovljeno je oko 430 višestambenih zgrada te oko 10.000 obiteljskih kuća, a trenutno je u realizaciji oko 600 projekata za energetsku obnovu višestambenih zgrada. - Uvjet za prijavu na naše natječaje je bilo postizanje toplinskih ušteda od minimalno 30%, a istraživanje koje smo proveli je pokazalo da su zgrade većinom uštedjele više od 60% energije potrebne za zagrijavanje ili hlađenje prostora. U obnovljenim zgradama više od 80% ispitanika nakon obnove ima smanjenje oko 36%, a kod više od pola ispitanih je smanjenje računa bilo čak i veće nego što je bilo povećanje pričuve za potrebe otplate radova, navodi za DEPO portal Ponoš. - Imamo naravno i mnoge projekte koji su pokazali još veće uštede, poput obnove jedne zgrade u zagrebačkom naselju Botinc koja je prije obnove imala energetski razred F, nakon čega prelazi u energetski razred B, uz uštedu energije za grijanje od čak 79%! Investicija je bila oko 100.000 eura. Suvlasnici su od Fonda dobili sufinanciranje od 40% , a za ostatak investicije su digli kredit na 10 godina. Troškovi za režije su im se smanjili više no što su se podigli troškovi pričuve, tako da su uštede počeli ostvarivati čim su radovi bili završeni, ističe Ponoš.

KAKO TO RADE SUSJEDI: - Već prije pristupanja Uniji, a s ciljem smanjenja potrošnje na nacionalnoj razini, Hrvatska je kroz Strategiju energetskog razvoja te kroz pojedine Nacionalne akcijske planove energetske učinkovitosti definirala niz aktivnosti kojima će se postići smanjenje potrošnje energije i povećati energetska učinkovitost u svim sektorima potrošnje, pojašnjava za DEPO portal Dubravko Ponoš, direktor Fonda za zaštitu okoliša i enrgetsku učinkovitost, te dodaje:.

- Hrvatska je tako još 2014. godine donijela Program energetske obnove višestambenih zgrada te su se u prve tri godine energetsko certificiranje, projekti obnove kao i sami radovi na obnovi sufinancirali nacionalnim sredstvima, putem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Fond je za sve te aktivnosti osigurao čak 268 mil. kuna bespovratnih sredstava, a od kraja 2016. godine se za ove projekte počinju povlačiti i EU sredstva. Za obnovu višestambenih zgrada do 2020. godine je planirana alokacija 70 milijuna eura.

Grad Otočac, stambena zgrada prije i poslije energetske obnove

KO SVE UČESTVUJE U PROJEKTU OBNOVE OBJEKTA I KAKO: 

Sagovornik DEPO Portala pojašnjava da je  Fonda za zaštitu okoliša i enrgetsku učinkovitost u Hrvatskoj sredstva EU za projekte energetske obnove počeo povlačiti od 2016. godine i to na način da Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, koje je Posredničko tijelo razine 1, objavljuje natječaj, nakon čijeg isteka pristigle projekte evaluira stručno povjerenstvo Posredničkog tijela razine 2, unutar Fonda.

- S druge strane, posebna služba u Fondu okuplja stručan tim koji ima  iskustva u provedbi projekata energetske obnove te kao takva nosi ulogu tehničke pomoći. Pružanje tehničke pomoći podrazumijeva pregled i pripremu projekata, kao i ostale potrebne dokumentacije nužne za prijavu na natječaj, navodi Ponoš.

Grad Rijeka, neboder u ulici Franje Čandeka prije i poslije obnove

Koliko god jednostavno zvučalo 'prijaviti se na natječaj', zanimalo nas je kako tačno izgleda proces prijave, od dokumentacije, certifikata, pripreme... I koliko je uopće prosječni građanin svjestan i informisan o onome na šta se prijavljuje i u šta se upušta, koliko sve to traje...

KLJUČNO JE EDUCIRATI STANARE I OFORMITI KRITIČNU MASU: Proces nakon prijave je, usudio bih se reći, čak i manje zahtjevan od procesa koji joj prethodi jer je ključno educirati stanare i predložiti im provedbu projekta obnove te oformiti „kritičnu masu“ onih koji su u mogućnosti i žele uložiti u energetsku obnovu. Riječ je o financijski zahtjevnim projektima i nažalost nisu svi naši građani u mogućnosti uložiti sredstva. To je osobito izazovno kod velikih zgrada. No, kada suvlasnici zaključe da žele krenuti u obnovu i imaju prikupljenu natpolovičnu većinu potpisa, potrebno je izraditi energetski pregled, dobiti energetski certifikat te izraditi konkretan projekt energetske obnove, kaže Ponoš.

On ističe da je u proteklom natječaju proces išao tako da su uz navedene dokumente, suvlasnici bili obvezni prikupiti svu potrebnu dokumentaciju kojom dokazuju da zadovoljavaju uvjete natječaja te su sve zajedno još jednom provjeravali s kolegama iz Fondovog Sektora za energetsku učinkovitost.

- Kad su projekti i dokumentacija u redu, zgrada od Fonda bi dobila i Izjavu o prihvatljivosti projekta, koju je prilagala dokumentaciji kojom se prijavljivala na natječaj. Evaluacija kod EU projekata obično traje tri mjeseca i rezultira rang listom i Odlukom o prihvaćanju projekata te se u roku 45 dana kreće i s ugovaranjem. Po potpisu ugovora, korisnici imaju rok od 18 mjeseci za provedbu prijavljenih projekata te rok od pet godina u kojem moraju pratiti učinke provedenih mjera i čuvati svu dokumentaciju. Drugim riječima, birokracija je nešto opsežnija, ali u konačnici je proces vrlo transparentan i konkretan.

KLJUČNA JE SARADNJA: Sjajni rezultati Fonda za zaštitu okoliša i energtsku učinkovitost i hrvatske Udruge upravitelja    Članovi udruge Upravitelj uspjeli su ‘povući’ čak 70 posto novca sa zadnjeg natječaja za energetsku obnovu višestambenih zgrada. Ukupna investicija projekta Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja iznosi preko milijardu kuna, a od toga je više od 560 milijuna kuna bespovratnih sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Energetskom obnovom stanarima će se omogućiti kvalitetniji i jeftiniji život, jer će uštede na grijanju i hlađenju biti 40 do 50 posto, a istovremeno će im cijene stanova porasti za 10 do 15 posto. – Kod nas u Labinu su dosad obnovljene 32 zgrade, uz sufinanciranje Fonda za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti, vrijednosti 21 milijun kuna. Sada radimo na provedbi energetske obnove 32 zgrade, koje su ostvarile pravo sufinanciranja na zadnjem natječaju, a procijenjena vrijednost radova je oko 19 milijuna kuna. Pozitivna iskustva iz obnovljenih zgrada, kroz uštedu energije veću od 50 posto, brzo se šire u neobnovljene zgrade, zbog čega zanimanje za obnovu u Labinu i dalje raste – navodi Dolores Sorić, direktorica Labin stana, jednog od osnivača udruge Upravitelj. - Kod višestambenih zgrada riječ je o specifičnom modelu sufinanciranja, u sklopu kojeg se za sredstva prijavljuju upravitelji zgrada ili predstavnici suvlasnika, u ime i za račun suvlasnika zgrade, a uz njihovu natpolovičnu suglasnost. Upravo zato smo komunikaciji s upraviteljima poklonili posebnu pažnju. Kako bismo ih na pravi način pripremili za proceduru pripreme projekata, ali i kasniju provedbu, održali smo 30ak radionica diljem Hrvatske i bili im na raspolaganju kroz individualna savjetovanja ili direktan kontakt - naglašava direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

I BiH IMA SVIJETLE PRIMJERE:

- Koliko god u Bosni i Hercegovini pitanje energetske efikasnosti i obnove objekata ide sporije, nije sve tako crno. Najbolje to pokazuje primjer zgrade Mašinskog fakulteta u Sarajevu koja je 2011. sprovela ove izmjene i time bitno poboljšala funkcioniranje na više nivoa. 

- Izvršeno je utopljavanje zgrade, zamjena
prozora, kotla, pumpe za grijanje, regulacija sistema grijanja i mjerenje ipraćenje potrošnje gasa, električne energije i vode, navodi za DEPO portal dekan ovog fakulteta Izet Bijelonja i dodaje:

- Pored toga što smo značajno smanjili potrebnu energiju za grijanje, postigli smo termalni komfor koji ranije nismo imali. Prije ovih mjera energetske efikasnosti, godišnja potrošnja gasa je bila od 58000 do 63000 m3, a sada je 23000 do 26000 m3. Zgrada je svrstana u energetski razred A, sa godišnje potrebnom energijom za grijanje od 35 kWh/m 2 /god. Po našim propisima dozvoljeno je 95 kWh/m 2 /god, dakle, uklapamo se visoko u evropske norme.

NEVJEROVATNE UŠTEDE: - Godišnje uštede u prirodnom gasu su oko 25.000, dok je ranije bilo 60.000 KM, dakle ušteđeno je 35. 000 KM. Ušteda električne energije je oko 7000 KM godišnje, dakle za ovih sedam godina ušteda je oko 250.000 KM, pojašnjava Bijelonja za DEPO portal te dodaje razloge zbog čega su se odlučili na ovakav korak. 

Mašinski fakultet u Sarajevu prije renoviranja

-Na ovaj način ličnim primjerom  pokazujemo naš odnos prema energiji i okolini i pratimo top-teme u svijetu te stičemo nova znanja. Sada imamo i oglednu laboratoriju u punoj veličini za naše studente i studente drugih fakulteta, kojima je energetska efikasnost u zgradarstvu tema od interesa.

Mašinski fakultet u Sarajevu poslije renoviranja

Stvari su prilično jasne: Energetska efikasnost predstavlja zelenu kartu za zdravu i prosperitetnu budućnost jedne zemlje pa tako i BIH. Uz adekvatne zakonske strategije, saradnju nadležnih tijela kao što to pokazuje primjer iz Hrvatske i pametno iskoristive modele finansiranja postižu se impozantni rezultati.

Samo neke od dobrobiti su smanjenje emisije CO2 što znači prelazak na čistije energente, smanjenje zagađenja zraka u zimskom periodu uzrokovanog nepravilnim i neefikasnim sagorijevanjem goriva koja su trenutno u upotrebi, povećanje nivoa komfora u objektima, pozitivan utjecaj na zapošljavanje u građevinskom sektoru, povećanje svijesti o energetskoj efikasnosti u uključenim zajednicama te općenito smanjenje lokalnog zagađenja. Što prije ove stvari shvatimo, svima će nam biti bolje!

Ovom temom i pitanjima obnovljivih izvora energije te preprekama u domeni investiranja u energetskom sektoru, iscrpno će se baviti i 4. Energetski samit u BiH 2018, koji će se odražti u Neumu od 25. – 27. aprila u organizaciji USAID-a i GIZ-a, a o čemu više možete saznati na linku ovdje

Prethodne EU reportaže čitajte OVDJE

(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN)