Piše: Angelina ALBIJANIĆ-DURAKOVIĆ

Desilo se to u jednoj bh. opštini, u tamošnjoj osnovnoj školi... Otac, po zanimanju policajac, ušao je toga dana u školu i ultimativno zatražio od direktorice i nastavnika: Istjerajte ovo 'ciganče', nisam ja svoje dijete upisao u cigansku školu! Direktorica je uložila žalbu i pokrenula disciplinksi postupak...  

Međutim, gest rezigniranog oca jasno pokazuje gdje je Bosna i Hercegovina i kakav odnos njeni građani često imaju prema manjinama, a naručito pripadnicima romske populacije. Ovakvi zahtjevi nisu pravilo, ali nisu ni izuzetak.

 
- Ne smije da bude upitno da li romsko dijete ima pravo da ide u neku školu. Ali, ako imate jednog policajca koji tako reaguje ili doktoricu koja Romkinji kaže „idi, operi se, pa onda dođi da te pregledam“, jasno je da živimo u vrlo diskriminiranoj sredini... Uvijek postoji način da se to drugačije kaže, ističe u razgovoru za DEPO Portal Ševko Bajić, vođa projekta  CARE International, Balkans u BiH, i dodaje:

ŠEVKO BAJIĆ: Deklarativno, niko ne može spriječiti neko romsko dijete da se upiše u školu ako to želi. Ali, ako ste diskriminatorski nastrojeni, uvijek ćete naći način da (legalno) odbijete romsko dijete

-  Međutim, u BiH i danas postoje opštine u kojima ljudi ne shvataju da su Romi i Romkinje njihovi ravnopravni građani... Deklarativno, niko ne može spriječiti neko romsko dijete da se upiše u školu ako to želi. Ali, ako ste diskriminatorski nastrojeni, uvijek ćete naći način da (legalno) odbijete romsko dijete.

Ipak, situacija se mijenja i direktori škola vrlo su otvoreni za saradnju, zato posljednjih godina nije zabilježen nijedan slučaj otvorene diskriminacije prema romskoj djeci u osnovnom obrazovanju. No, to ne znači da problema nema...

PREDRASUDE IZNAD SVEGA: Iako je osnovno obrazovanje besplatno i dostupno svoj djeci u BiH, mnoge škole nemaju mehanizme za prepoznavanje psiholoških problema kod djece koja dolaze iz romskih porodica, niti načine kako se s njima boriti. Nedostaju dobri pedagozi, psiholozi, stručni kadrovi... Jer, to su djeca koja obično dolaze iz disfunkcionalnih porodica u kojima, pored siromaštva, ima i puno drugih problema,a  vrlo često i mnogo nasilja.

 
Stoga Bajić naglašava:

- Kada otvorite temu problema Roma i korištenja osnovnih ljudskih prava, neke stvari se podrazumijevaju, ali u praksi one ne funkcionišu. Ako ste romski roditelj, koji nema novca da obuče to dijete, da mu kupi olovku, svesku i drugu neophodnu školsku opremu, iako će knjige dobiti besplatno, pa još ako ste djevojčica/Romkinja koja je izložena pritisku ranog i/li prinudnog braka, ukoliko ste izloženi diskriminaciji kao romsko dijete ili vam je porodica socijalno ugrožena, onda se tu javlja niz problema. To dijete, i pored besplatnog osnovnog obrazovanja, neće ili ne može ići u školu.

A kada se svemu tome dodaju izuzetno jake predrasude koje danas postoje u bh. društvu prema pripadnicima romske manjine, jasno se da se i pored stalno prisutne „borbe protiv diskriminacije“ u praksi malo šta mijenja. Zašto je tako za DEPO Portal objašnjava Jasminka Džumhur, ombudsmenka za ljudska prava BiH:

Sa kojim problemima se danas susreće romska populacija u BiH kada je u pitanju uključivanje u socijalno-društveni život?

Nedostatak ličnih dokumenata; Nizak stepen obrazovanja; Siromaštvo i loši ekonomsko-socijalni uslovi življenja; Problem nezaposlenosti; Nekonkurentnost na tržištu rada zbog nedostataka strukovnog obrazovanja; Nedovoljna angažovanost Roma;   Nedostatak zdravstvene zaštite. Prema zakonodavstvu koje uređuje oblast zdravstvene zaštite, građani romske nacionalnosti uživaju prava na zdravstvenu zaštitu pod jednakim uslovima kao i drugi građani. Međutim, zdravstvena zaštita veže se za status zdravstvenog osiguranja koji se najčešće dobija po uslovu zaposlenja ili obrazovanja, gdje su Romi tradicionalno isključeni.

JAMILA MILOVIĆ-HALILOVIĆ: Od 2007. godine EU je obezbijedila preko 7.5 miliona eura kako bi podržala socio-ekonomsku integraciju Roma u BiH. Problemi Roma i dalje će biti prioritet za EU, koja će i dalje pratiti i podržavati proces socio-ekonomske integracije Roma u BiH

- Uopšteno govoreći, predrasuda je unaprijed donesen zaključak o nekome ili nečemu, na osnovu nedokazanih činjenica. To je u stvari jedan negativan stav, odnosno, nepravedno ponašanje. Poznato nam je da su sve predrasude koje se odnose na romsku populaciju posljedica njihovog vjekovnog življenja na marginama zajednice, isključenosti iz svih oblasti društvenog života i  njihovog siromaštva. Činjenica da postoji njihova kontinuirana borba da pronađu svoje mjesto u obrazovnom, kulturnom, ekonomskom i političkom životu govori nam da postoje brojni faktori koji sprečavaju nihovu integraciju u društvu. A predrasude zasigurno predstavljaju dodatnu otežavajuću okolnost.

Ombudsmeni Bosne i Hercegovine su u 2013. godini uz podršku Misije OSCE u BIH/ proveli istraživanje o stvarnom stanju pripadnika romske nacionalne manjine na prostoru BiH. Putem upitnika upućenih romskim udruženjima sa područja cijele države nastojalo se ispitati njihovo stajalište vezano za položaj Roma u BiH i stvarne probleme sa kojima se susreću.

Kao osnovne probleme Romi su naveli zdravstvenu zaštitu, obrazovanje, stambeno zbrinjavanje i nezaposlenost, ali i predrasude sa kojima se suočavaju u ostvarivanju svojih prava. Pri zapošljavanju to su najčešće - nepovjerenje poslodavaca, predrasude i stereotipi.

- Ovdje je potrebno navesti posebno zabrinjavajući primjer kada, upravo kao posljedica predrasuda, dođe do poteškoća u realizaciji projekta izgradnje stambenih objekata za Rome zbog otpora lokalnog stanovništva. Država nedovoljno radi na njihovom mijenjanju. Potrebno je u svim sferama javnog mnijenja promovirati temeljne vrijednosti prihvatanja različitosti, tolerancije ali i empatije u odnosu na one koji nisu istih pripadnosti, statusa, porijekla, naglašava Jasminka Džumhur.

EVROPSKA UNIJA U BORBI PROTIV DISKRIMINACIJE ROMA U BIH: Borba protiv diskriminacije i promocija socijalne inkluzije među glavnim su prioritetima Evropske unije te predstavljaju osnovne preduslove za bilo koju zemlju koja se nastoji priključiti EU. Stoga je i socio-ekonomska inkluzija Roma u Bosni i Hercegovini jasan prioritet za EU.

Pojašnjavajući stanje u BiH, portparolka Delegacije EU i specijalnog predstavnika EU u BiH Jamila Milović-Halilović navodi:

- BiH jeste postigla određeni napredak u oblasti stambenog zbrinjavanja i prevencije apatridstva i taj napredak treba učiniti održivim. Mnogo toga još treba uraditi kako bi se romskoj populaciji osigurao pristup obrazovanju, zapošljavanju i zdravstvenoj zaštiti. Cilj projekata EU je smanjiti socio-ekonomski jaz između Roma i ostalih te pružiti ranjivoj romskoj populaciji u vidu unapređenja uslova stanovanja, smanjenja stope napuštanja obrazovanja te kroz podršku socio-ekonomskim mjerama koje podstiču održivu inkluziju Roma. Od 2007. godine EU je obezbijedila preko 7.5 miliona eura kako bi podržala socio-ekonomsku integraciju Roma u BiH. Problemi Roma i dalje će biti prioritet za EU, koja će i dalje pratiti i podržavati proces socio-ekonomske integracije Roma u BiH.

EU projekti za integraciju Roma u bh. društvo

1. "Mladi Romi i Romkinje za inkluziju", projekat koji EU finansira sa 350.000 eura, a provode Care International te njihovi partneri OTAHARIN i Bolja Budućnost. Projekat je u toku i traje do kraja juna 2019. godine. Cilj projekta je doprinijeti jačanju predstavnika civilnog društva uključenih u zaštitu političkih, građanskih, ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava najranjivijih grupa u BiH. Ovaj projekat će pomoći da 40 mladih romskih aktivista u Donjem Vakufu, Prnjavoru, Bijeljinu, Vitezu i Travniku unaprijede svoje kapacitete u zagovaranju i lobiranju za romska prava i inkluziju. Pored toga, razvijat će kapacitete četiri romske organizacije civilnog društva putem unapređenja vještina, treninga te finansiranja četiri mala projekta vezana za ljudska prava i održivu inkluziju Roma na svim nivoima. Jedan od ključnih rezultata projekta vezan je za reviziju politika romske inkluzije na nivou cijele zemlje i lokalnom nivou te unapređenje njihove provedbe. Projekat se trenutno provodi u četiri općine u BIH, ali će se najvjerovatnije prenijeti i u druge općine jer je već polučio značajne rezultate na terenu.   2. Projekti Akcija Roma I (juni 2013. – decembar 2015.) i Akcija Roma II (oktobar 2015. – januar 2018.) obezbijedili su stambene jedinice za 289 romskih porodica u 18 bh. općina. EU je doprinijela sa pet miliona eura, a lokalne vlasti su također finansijski podržale ovaj projekat. Svrha projekta je bila podrška provedbi revidiranih romskih akcionih planova u BiH, kroz unapređenje životnih uslova i socijalnu inkluziju uz proaktivno učešće lokalnih vlasti i drugih lokalnih aktera. Projekat je podrazumijevao integrirane mjere stambenog zbrinjavanja kao i unapređenje socio-ekonomske inkluzije kroz prilagođene socio-ekonomske mjere. EU je kroz ovaj projekat podržao 90 porodica obezbijedivši im osnovne kućanske uređaje s ciljem poboljšanja sigurnosti i kvaliteta života. Također, projekat je uključivao i podršku razvoju novog Akcionog plana za stambeno zbrinjavane, zapošljavanje i zdravstvenu zaštitu Roma za period 2017-2020.   3. EU će i dalje podržavati integraciju Roma u BiH pomažući ranije spomenute lokalne inicijative Roma kroz projekat "Mladi Romi i Romkinje za prava i inkluziju". Također, postoji i regionalni zajednički program EU i Vijeća Evrope – ROMACTED, koji će se provoditi na Zapadnom Balkanu i u Turskoj. Cilj programa, koji će početi tokom ovog mjeseca, jeste pomoći lokalnim vlastima da integrišu specifične mjere za Rome u svoje redovne lokalne politike i budžete, jačajući time učešće Roma u izradi, provedbi i nadgledanju ovih politika i projekata. Program obuhvata postojeće aktivnosti i rezultate postignute u sklopu projekta "Mladi Romi i Romkinje za prava i inkluziju".   Ovaj projekat u BiH će trajati do kraja aprila 2020. a provodi ga Vijeće Evrope uz punu podršku Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice u partnerstvu sa romskim udruženjem Romalen iz Kaknja. Program će obuhvatiti deset općina (Bijeljina, Brčko, Donji Vakuf, Gradiška, Kakanj, Prnjavor, Tuzla, Visoko, Vukosavlje i Travnik) a zvanično će biti predstavljen 20. marta u Zgradi Evropske delegacije u BiH. 4. Projekat „Bright4All – Osnovno pravo na obrazovanje za svu djecu u BiH“, vrijedan 350.000 eura, trajat će do 2020. Glavni cilj je omogućiti zaštitu i poštivanje prava na obrazovanje ranjivim dječacima i djevojčicama, poput romske djece i djece sa poteškoćama u razvoju.

MOGU LI SAMI ROMI MIJENJATI SLIKU O SEBI: Pored brojnih projekata, inicijativa i novčanih ulaganja u stvaranje savremenog bh društva „bez diskriminacije“, jedno važno pitanje traži odgovor - šta Romi sami mogu i moraju činiti na suzbijanju predrasuda o sebi?

- Od izuzetne važnosti je samoorganizovanje Roma, njihov rad u lokalnim zajednicama i prezentiranje pozivnih praksi. Kroz razne oblike udruživanja u mogućnosti su uticati na sliku koja se u javnosti, neopravdano, u negativnom kontekstu veže za Rome, smatra ombudsmenka Jasminka Džumhur.

JASMINKA DŽUMHUR: Poznato nam je da su sve predrasude koje se odnose na romsku populaciju posljedica njihovog vjekovnog življenja na marginama zajednice, isključenosti iz svih oblasti društvenog života i  njihovog siromaštva

Njeno mišljenje dijeli i Ševko Bajić koji naglašava da su aktivisiti okupljeni oko inicijative CARE International shvatili da priča o uključivanja Roma u socijalni i društveni život, prje svega, treba da kreće od lokalnih zajednica. Stoga su započeli projekte u četiri regije, tačnije četiri bh. opštine – Travniku, Donjem Vakufu, Prnjavoru i Bijeljini.

 
- Dokazali smo, kroz naše projekte, da i mladi Romi mogu biti nosioci pozitivnih priča, odnosno pozitivnih i korisnih inicijativa u svojim lokalnim zajednicama.  Sproveli su ukupno 31 inicijativu... U Donjem Vakufu je jedna mlada Romkinja uspjela napraviti kontrolu šećera za stare i iznemogle Rome. To je prvi put da se među starim Romima na takav način vodilo računa o njima, a mlada aktivistkinja se već nametnula kao neka vrsta lidera u toj zajednici, ističe Bajić.

Sagovornik DEPO Portala smatra da u nevladinim organizacijama ima dovoljno romskih aktivista, 11-oro ih ima u Odboru za Rome pri Vijeću ministara i oni su već etablirani, ali upravo zato treba puno više raditi na interesu lokalne zajednice, u kojoj sami Romi mogu i moraju djelovati.

- Ne može neko kao ne-Rom doći u romsku zajednicu i govoriti o higijeni, jer će to najčešće biti shvaćeno kao diskriminacija. Romi moraju sami govoriti o tome, i o planiranju porodice, i o tome kako da se bore protiv siromaštva...  Zato  država mora ulagati u njihovo obrazovanje – na svim nivoima. Procjene su da je čak 50% Roma, na ovaj ili onaj način, isključeno iz sistema obrazovanja. Neobrazovanje kreira niz socijalnih problema, nekonkurentnost na tržištu rada, nepoznavanje osnovnih ljudskih prava, neznanje..., naglašava Bajić.

ŽIVOT NA MARGINI - ŠTA BH. DRŽAVA ČINI: Kompleksno pitanje diskriminacije Roma nije lako rješivo ni u mnogo boljim državnim sistemima od onog u kojem trenutno egzistira Bosna i Hercegovina. Ipak, mnogo je toga što se može učiniti kako bi se rezultati osjetili i u praksi.

 
Jasminka Džumhur smatra da je prvi i neophodan korak u borbi protiv diskriminacije Roma obaveza nadležnih institucija da osiguraju da svaka osoba romske nacionalne manjine ima identifikacijska dokumenta, što je, kako navodi, preduslov za ostvarivanje svih drugih prava.

Država mora ulagati u njihovo obrazovanje – na svim nivoima. Procjene su da je čak 50% Roma, na ovaj ili onaj način, isključeno iz sistema obrazovanja. Neobrazovanje kreira niz socijalnih problema, nekonkurentnost na tržištu rada, nepoznavanje osnovnih ljudskih prava, neznanje...

- Kada je u pitanju obrazovanje romske djece, nužno je osigurati konzistentnost u implementaciji Akcionog plana za Rome, što uključuje osiguranje besplatnih udžbenika, prevoza u školu, podizanja svijesti kod Roma o značaju obrazovanja, ali i podizanja svijesti kod nastavnika o potrebi njihovog snažnijeg djelovanja na integraciji romske djece u obrazovanju, kako bi se eliminirale predrasude koje postoje i prevenirao svaki oblik njihove diskriminacije. Organi vlasti na svim nivoima moraju promovirati saradnju između opštinskih institucija, centara za socijalni rad, romskih udruženja i škola u cilju širenja informacije o važnosti obrazovanja. U pogledu zapošljavanja, nužno je da državni, entitetski i kantonalni organi iz oblasti zapošljavanja izvrše sveobuhvatnu analizu dosadašnjih programa zapošljavanja te pristupe  kreiranju novih programa za  zapošljavanje Roma, ističe Džumhur.

Bosna i Hercegovina je prihvatanjem međunarodnih standarda ljudskih prava, koji utvrđuju obavezu države da osigura zaštitu prava Romima uz puno uvažavanje principa nediskriminacije i usklađivanjem nacionalnog zakonodavstva, u značajnoj mjeri uspostavila okvir unutar kojeg se trebaju razvijati institucionalni mehanizmi i procedure koje će osigurati stvarni pristup prihvaćenim pravima.

Ombudsmeni naglašavaju i da je u proteklih nekoliko godina napravljen značajan pomak u institucionalnom i zakonodavnom smislu u svim oblastima, kada su u pitanju problemi romske populacije. Uspostavljena je i budžetska linija unutar budžeta institucija BiH, a prije svega MLJPI i Vijeća ministara, namijenjena za finansiranje aktivnosti u realizaciji Akcionog plana za rješavanje problema Roma.

Međutim, predrasude o Romima još dugo će egzistirati u bh. društvu.. Jer, za početak, prvo  moramo prihvatiti činjenicu da živimo u vrlo doskriminatorskoj sredini, kako bismo uopšte bili spremni da to stanje mijenjamo.

- Roma i Romkinja nema ni u Ustavu BiH, imamo samo Bošnjake, Srbe i Hrvate...  Još uvijek imamo opštine u kojima interes načelnika nisu manjinski narodi, nego samo njegovi birači, čak ne ni većinski njegov narod, nego samo onaj dio koji čini njegove glasače. Dakle, i svoj vlastiti narod na neki način diskriminira, naglašava Šefko Bajić na kraju razgovora za DEPO Portal.
 

Drugim riječima, imamo polarizaciju u socijalnim sferama, tamo gdje je ne bi smjelo biti, jer ljudska prava nikad ne bi smjela biti polarizirana. Valja nam to naučiti i - prihvatiti!

Prethodne EU reportaže čitajte OVDJE

(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/ad)