Profesor Konstantin Korotkov s Nacionalnog istraživačkog univerziteta u Rusiji istražio je mumije koje su pronašli arheolozi u Peruu, a za koje do danas nije bilo utvrđeno kojeg su porijekla i koliko su stare.
Prema najnovijim podacima, kosturi s tri prsta su humanoidnog oblika, ali ne pripadaju ljudskoj, odnosno homo sapiens vrsti i stari su više od 6 i po hiljada godina.
Korotkov je za ruski Sputnik kazao kako sve upućuje na to kako se radi o ljudskim kosturima, međutim, u konačnici je utvrđeno kako se ipak ne radi o našoj - homo sapiens vrsti.
- Svaka od malenih mumija ima dvije ruke, dvije noge, glavu, dva oka i usta. Koristeći tehnologiju magnetskom rezonance, kosturi su skenirani. Uzorci tkiva otkrili su njihovu biološku prirodu, a hemijski sastojci koji su uzeti, upućuju na to da se radi o ljudskoj materiji. Skenirani DNK sastoji se od 23 para hromosoma, baš kao što ih imamo i mi. Sva četiri kostura su muška i u sebi imaju Y hromosom. Čini se da se radi o ljudskim kosturima, međutim, oni to nisu - kazao je.
'Ništa ne upućuje na to da se radi o lažnim kosturima'
Iako je mnogo naučnika okarakteriziralo spomenute kosture kao lažne, još jedan specijalist za kosture, dr. Edson Vivanco proučio je ostatke navedenih kostura nakon čega je ustvrdio da tijela izgledaju - realno.
- Postoji puno indikatora prema kojima možemo zaključiti da su tijela stvarno realna. Bilo bi vrlo teško rekreirati kosture s ovakvim karakteristikama. Trenutno proučavamo dostupne dokaze. Do sad nismo uspjeli pronaći ništa što bi upućivalo na to da se radi o lažnim kosturima, čak ni to da su na bilo koji način modificirani na bilo koji način. Zapravo, imamo puno više dokaza s kojima možemo dokazati da su kosturi pravi, a ne lažni - kazao je.
Video snimku takozvanog 'mumificiranog-aliena' iz Nazce u Peruu objavio prva je objavila web stranica Gaia.com u junu prošle godine.
Inače, ako želite pogledati neki od osam hiljada videa na gore navedenoj web stranici, morate se registrirati i - platiti.
(24sata.hr, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/md)
PODIJELI NA
Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook