Divlji konji na potezu regije Trebinjske šume predstavljaju sve veći problem mještanima sela ne samo ove regije, već i Popovog polja.

"Konji nam u proljeće i ljeto, kada u krdu dolaze na obale rijeke Trebišnjice da se napoje vode, prave naročite probleme i ugaze po cijelu zasijanu njivu na kojoj je tek izniklo povrće, ili ljeti pogaze svaki plod. Ne znamo kome da se žalimo, jer praktično nemaju vlasnike i ne zna se ko je odgovoran", kaže Dejan Tarana, mještanin sela Kočela.

Divljih konja u Trebinjskoj šumi, tvrde mještani, ima pedesetak, i svi oni su, poput čuvenog livanjskog krda koje broji oko 500 životinja, do rata imali vlasnike, ali ih danas povremeno koriste samo neki domaćini kada im trebaju za vuču drva ili poljoprivrednih proizvoda.

Tarana kaže da konji potiču iz domaćinstava koja su bila u rejonu sela u takozvanom dubrovačkom zaleđu i koja su poslije rata opustjela, stanovništvo se raselilo, a konji ostali, ali da  ima vjerovatno i onih životinja koje imaju vlasnike.

"U pitanju su, u stvari, dvije skupine konja, od kojih je jedna zaista divlja i njoj se ne smije ni prići, a druga je pitoma i u njoj su konji potkovani, dakle, ili imaju vlasnike, ili ljudi o njima barem malo vode računa jer je njihov topot glasniji i osjeti se da su potkovani. Lično nisam prilazio blizu ni jednim ni drugim, već sam ih gledao i telefonom snimao iz daljine", nastavlja dalje Tarana.

Neki su mještani iz sela u koja konji dolaze hvatali i ždrebad, koje je bilo lako pripitomiti, pa su ih i prodavali kada poodrastu, što su, prema Taraninim tvrdnjama, jednom probali i seljani iz Kočela, ali je ždrebe bilo suviše malo i nemoćno, pa je, iako su ga hranili na bočicu kravljim mlijekom, ipak uginulo.

Dejan Tarana kaže da konji dolaze i do samih kuća i da su se njegove komšije žalile da su im pričinjavali štetu u njivama. Jedan od tih konja i njemu je nedavno istrčao na put dok je bio u vožnji, pa je imao štetu na automobilu, ali nije imao kome prijaviti. 

(Nezavisne, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/az)