Još jedno priznanje za hercegovačkog biznismena

Trebinjsko vino opet najbolje, 'Bijeli grozd' za Vinariju Vukoje

Biznis Klub21.02.18, 10:37h

Trebinjsko vino opet najbolje, 'Bijeli grozd' za Vinariju Vukoje
Prvo mjesto i "Bijeli grozd" dodijeljen je ovoj vinariji iz Trebinja te je proglašena i najboljom vinarijom i sa turističkog aspekta za 2018. godinu

 

 

Na imanju Principovac u Iloku, Hrvatska, u sklopu  G.E.T. konferencije o eno-gastro turizmu u petak, 16. februara 2018. godine, "Podrumima Vukoje 1982" iz Trebinja je dodjeljena titula najboljeg u regiji, Regional Trophy, čime je završena ove, četvrta po redu, međunarodna konferencija o eno-gastro turizmu.


Ovim su "Podrumi Vukoje" dobili priznanje od petstotinjak eno-gastro znalaca i turista  koji su,  glasanjem, nominovali 19 renomiranih vinarija iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Makedonije i Slovenije za ovo takmičenje, a prvo mjesto i  "Bijeli grozd"  dodijelili  ovoj vinariji iz Trebinja te je proglasili  najboljom vinarijom i sa turističkog aspekta za 2018. godinu.


Konkurenciji  pretendenata  za Regional Trophy po zemljama učesnicama je izgledala ovako: Hrvatska: "Vuglec breg", Škarićevo; "Maneghett", Bale; "Korta Katarina", Orebić i "Iločki podrumi", Ilok.Slovenija: "Puklavec", Family Wines; "Movia", Ceglo i "Šćurek", Plešivo. Bosna i Hercegovina: "Podrumi Vukoje", Trebinje; "Brkić", Čitluk i "Zadro", Domanovići. Crna Gora: "Plantaže", Podgorica; "Castel Savina", Herceg Novi i "Kopitović", Brčeli Srbija: "Zvonko Bogdan", Palić; "Aleksandrović", Vinča i "Kovačević", Irig Makedonija: "Chatean Kamnik", Skoplje; "Chatean Sopot", Veles i "Popova Kula", Demir Kapija.

 

vino-vukoje-bijeli-grozd2


Pored "Podruma Vukoje 1982", koji su osvojili prvo mjesto i „Bijeli grozd", drugo mjesto dobila je vinarija "Vuglec Breg" iz Hrvatske, treće je pripalo "Kopitoviću" iz  Crne Gore, četvrto hrvatskim "Iločkim podrumima", a peto mjesto pripalo je vinariji "Kovačević" iz Srbije.


"Podrumi Vukoje 1982” se, već četvrtu deceniju, bave ograničenom proizvodnjom vrhunskih vina i alkoholnih pića. Vinarija se oslanja na moderne tehnologije, kontrolisane procese fermentacije i tradicionalne metode odležavanja vina u hrastovim barrique bačvama u podrumima koji se nalaze osam metara ispod površine zemlje. Na dva lokaliteta gazduju vinogradima  ukupne površine 30 hektara na kojima rastu autohtone i internacionalne sorte vinove loze.


"Vinska galerija Vukoje" je moderan objekat kojeg je prošle godine posjetilo preko 50 hiljada gostiju. Lociran je na vrhu ove vinarije i predstavlja ključni portal za ulazak u vinski svijet kojeg već godinama, na temeljima koje je postavio njegov otac, gradi Radovan Rašo Vukoje.


Ovaj višenamjenski objekat sa restoranom koji ima 300 mjesta, vinotekom, tapas barom i dva lounge-a uvodi vas u mirise, tradiciju i jedinstvenost velikog kulinarskog bogatstva  kojeg nude veliki regionalni kuhari koji sljubljuje Vukojeva vina i svoje kuharske vizije činivši tako  Hercegovinu i Trebinje nazobilaznom turističkom destinacijom.


Prilikom primanja nagrade u Iloku Vukoje je naglasio da je ovaj objekat bio ujedno i njegov najveći izazov jer se, lociran na uzvišenju iznad Trebinja, a udaljen svega 200 metara od samog centra ovog istočnohercegovačkog grada, sam po sebi nametnuo kao posebna niša u "Podrumima Vukoje 1982".

 

vino-vukoje


"U mojoj viziji, prije nego što je izgradnja i počela, taj objekat je trebao da na moderan i do tada opozitan način, objedini sve ono što je tradicija u Hercegovini , moderno u okruženju, a ključno u mom svijetu gastronomije, vinogradarstva i vinarstva. Tu, prije svega, podvlačim  "Carske vinograde" koji se nalaze na lokalitetu Ušće, mjestu gdje se, na krajnjem istoku Hercegovine,  rijeka Sušica spaja sa svojom sestrom Trebišnjicom. Te vinograde, koji su udaljeni od Trebinja  10 kilometara,  krajem XIX vijeka Austrougarska monarhija proglasila je najpogodnijim za žilavku pa je tu, te daleke 1894. godine, podigla čuvene vinograde sa kojih je ekskluzivno vino otpremano na carski dvor u Beču", naveo je Vukoje.

 

(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/ad)


Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook