Razgovarala: Mirna DUHAČEK

Gospodine Novaliću, još jedna godina je iza nas. Kako biste rezimirali 2017. - koji su najveći uspjesi Vlade Federacije BiH, a šta biste ocijenili kao najveće neuspjehe?

Mislim da uprkos preovladavajućem u našoj javnosti pesimizmu, imamo razloga da budemo zadovoljni. Statistički podaci ne lažu. 2017. godinu zatvaramo sa preko 38 hiljada novih radnih mjesta otvorenih od početka mandata, sa rastom praktično svih ekonomskih parametara kao što su izvoz, pokrivenost uvoza izvozom, industrijska proizvodnja, turizam. 

Ja lično svojim posebnim uspjehom smatram činjenicu da smo se nakon 20 godina konačno uhvatili u koštac sa problemima dvije najugroženije kategorije društva, a to su penzioneri i borci. U njihovim slučajevima godinama je nedostajalo sistemskih rješenja, sve se probleme riješavalo ad hoc, bez ikakvog plana i programa. Ove godine Vlada Federacije je predstavila sasvim novi pristup. Uz tri promišljena zakona, a to su Zakon o PIO, Zakon o registru i Zakon o reprezentativnim udruženjima, uveli smo red, a prije svega osigurali penzionerima i borcima pravedna i poštena primanja.

Od početka mandata do danas otvorenih je više od 38 hiljada novih radnih mjesta. Ako nastavimo ovim tempom, cilj od 50 hiljada nije dakle nerealan

Ovim sistemskim pritupom vodili smo se i kad su u pitanju druge oblasti, na primjer, trgovina, poljoprivreda, turizma. Nažalost, mnogi reformski zakoni koje smo usvojili su još uvijek na čekanju zbog konstantnih blokada u Federalnom parlamentu. Doduše ne svojom krivicom, ali ipak nismo uspjeli da ispunimo sve zacrtane ciljeve što svakako smatram našim najvećim neuspjehom.

Mnogo je nezadovoljnih u BiH - borci mjesecima protestvuju ispred Vlade FBiH, policajci su ustali nezadovoljni uvjetima penzionisanja, ljekari štrajkuju i kolektivno daju otkaze, prosvjetni radnici traže povećanje plata i prijete štrajkom, penzioneri su ogorčeni... Kako se i kada Vlada FBiH namjerava uhvatiti u koštac sa svim ovim problemima? Jesu li njihovi zahtjevi nerealni i može li im Vlada FBiH udovoljiti?

Ima nezadovoljnih, ali primjetit ćete da za većinu od njih uspijevamo pronaći odgovarajuća rješenja. Borački zahtjevi su u praksi ispunjeni kroz Zakone o reprezentativnim udruženjima i Registru. Penzioneri su bili ogorčeni ne na nas, već na parlamentarce koji nisu pružili podršku našem Zakonu o PIO i taj smo problem isto tako riješili. Postigli smo i dogovor sa policajcima. 

Šta se tiče zahtjeva ljekara i prosvjetnih radnika, problem je novac, odnosno njegov nedostatak u kantonalnim budžetima i rješenja u ovim slučajevima trebaju naći drugi nivoi vlasti.

No, koliko vidim ni ovdje situacija nije skroz crna. Novi budžet Tuzlanskog kantona predviđa povišice za sve budžetske korisnike. Ljekari su dogovorili zadovoljavajuće koeficijente u maltene svim kantonima.

Problemi dakle postoje, ja od toga ne bježim, ali, kao što vidite, postoje i rješenja.

Sredinom 2017. izjavili ste da je Vam je cilj 50.000 novih radnih mjesta do kraja mandata? Vrijeme Vam opasno ističe, hoćete li uspjeti ispuniti zacrtano? 

Od početka mandata do danas otvorenih je više od 38 hiljada novih radnih mjesta. Ako nastavimo ovim tempom, cilj od 50 hiljada nije dakle nerealan. A nastavit ćemo ovim ili još većim, s obzirom da će naredne godine krenut brojne investicije, prije svega u energetici i cestogradnji.

Da li bih bio sretan da Bosanci i Hercegovci mogu odlaziti u penziju sa 40 godina i da im penzije iznose dvije hiljade maraka? Naravno da bih. Ali znam kakvo je trenutno stanje naših finansija i znam da su predloženi bod i predložena pravila najbolje što u ovom momentu možemo ponuditi penzionerima

Kada smo kod investicija, Bosna i Hercegovina i dalje je na začelju regiona prema visini stranih ulaganja. Razlozi su nestabilna politička situacija i loša poslovna klima. I Svjetska banka je na svojoj 'doing business' listi pomjerila BiH sa 79. na 86. mjesto. Hoće li se BiH, a samim tim i Federacija, napokon pomjeriti s mrtve tačke? 

Teško da Vlada Federacije može bitno uticati na sveukupnu političku situaciju, mada mislim da je upravo moj tim svijetla tačka na političkoj sceni Bosne i Hercegovine. Uspješno smo se odupirali raznim koalicionim previranjima i tokom čitave godine radili smo izuzetno složno. 

Šta se, pak, tiče poslovne klime, ovo jeste problem koji moramo riješiti što prije. Ja sam već rekao da ću insistirati na održavanju tematske sjednice Federalnog parlamenta na kojoj će jedina tačka dnevnog reda biti usvajanje seta zakona koji temeljno reformišu ovu oblast i računam po tom pitanju na podršku i pozicije i opozicije. 

Cilj broj jedan je uspostavljanje sistema jednošalteskog poslovanja koji već uspješno funkcioniše u brojnim lokalnim zajednicama. U ovom trenutku moramo promijeniti pet zakona da uspostavimo jednošalterski sistem jer smo upravo u području pokretanja biznisa najlošije rangirani. Tu su Zakon o privrednim društvima, Zakon o registraciji poslovnih subjekata, Zakon o Poreskoj upravi, Zakon o FIA-i i Zakon o notarima. Neophodno je usvajanje čitavog paketa zakona. Problem predstavlja Zakon o notarima koji je oboren na Ustavnom sudu Federacije BiH.

Mislim da uz ove reforme naredne godine možemo računati na puno bolje mjesto u rankingu "Doing Business".

Prijedlog zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju izazvao je oprečne reakcije. Mnogi sindikati su se već oglasili o ovom prijedlogu, ocijenivši ga neprihvatljivim. SDP je podržao borbu sindikata te Vladu FBiH pozvao da odustane od, kako su to formulisali, "očite namjere da pljačkom budućih penzionera, ublaži posljedice pljačke trenutnih penzionera". Vi i dalje ostajete pri tome da je to najbolji mogući prijedlog zakona - zašto to smatrate i čime potkrepljujete svoje stavove?
 

Ja razumijem potrebu opozicije da kritikuje, ali nikako ne mogu da shvatim njeno neodgovorno ponašanje. Da li bih bio sretan da Bosanci i Hercegovci mogu odlaziti u penziju sa 40 godina i da im penzije iznose dvije hiljade maraka? Naravno da bih. Ali znam kakvo je trenutno stanje naših finansija i znam da su predloženi bod i predložena pravila najbolje što u ovom momentu možemo ponuditi penzionerima: i sadašnjim i budućim.

Cilj broj jedan je uspostavljanje sistema jednošalteskog poslovanja koji već uspješno funkcioniše u brojnim lokalnim zajednicama. U ovom trenutku moramo promijeniti pet zakona da uspostavimo jednošalterski sistem jer smo upravo u području pokretanja biznisa najlošije rangirani

Novi Zakon o PIO je nužan s obzirom da je godinama u našem penzionom sistemu vladao potpuno haos. Današnji penzioneri su penzije stekli na osnovu šest uredbi i tri zakona. Nastale su tri grupe penzionera od kojih najveća, dakle oni koji su otišli u penziju do 1998., ima najmanja primanja. Naš cilj je pravedan sistem u kojem će penzije biti svima izračunate na osnovu istog koeficijenta i po istim pravilima.

SDP je imao priliku da sredi ovo haotično stanje, ali to nije uradio. Štaviše, ja sam od svog prethodnika Nermina Nikšića naslijedio penzioni fond na granici pucanja, s ogromnim deficitom i čak dvije godine trebale su nam da ga koliko-toliko stabilizujemo pa da isplate penzija budu redovne. Penzioneri se dobro sjećaju da im je prije četiri godine čak 20 dana trebalo da dobiju svoj novac.

Šta se, pak, sindikata tiče, ne razumijem zašto pojedini sindikati ulažu svoje primjedbe tek tri dana prije sjednice na kojoj će se naći zakon, iako smo tokom čitave godine sa predstavnicima svih udruženja, radnika, poslodavaca razgovarali na tu temu u bezbroj navrata.

Izjavili ste da ovaj Prijedlog zakona o PIO podržava 400.000 penzionera. Istovremeno, neke računice (poput izračuna koji je SDP napravio za određene kategorije) pokazuju da će, ukoliko zaživi ovaj zakon, učitelji npr. imati manju penziju za 100 do 200 KM. Ako je SDP-ov izračun dobar, čime objašnjavate toliku podršku penzionera novom zakonu, te kako odgovarate na tvrdnje da će neke kategorije penzionera on dovesti do ivice siromaštva?

Bitna razlika između penzionera i SDP-a je u tome da penzioneri govore o svojim primanjima, a SDP-ovci o nekom virtuelnom novcu drugih ljudi. Prema tome, penzioneri traže stvarno rješenje problema, za razliku od SDP-a koji ovu temu koristi populistički za prikupljanje jeftinih političkih poena. Mislim da nema nikave potrebe da se osvrćemo na netačne računice i plašenje siromaštvom. Zakon o PIO je moderan, kvalitetan i, prije svega, održiv i to su prepoznali penzioneri čije je mišljenje u ovom slučaju najbitnije.

S obzirom da je cestogradnja u BiH u posljednje tri godine u ćorsokaku, najavljujete veliki zamah u izgradnji puteva u 2018. godine, pogotovo jer je usvojen Zakon o akcizama. Kakvi su vam planovi?

Prije svega, žao mi je što smo izgubili tri godine na nepotrebne blokade. Izmjene i dopune Zakona o akcizama bile su neophodne za nastavak cestogradnje i ubrzani razvoj Federacije, što je očigledano shvatila i opozicija, toliko odlučna da taj napredak zakoči. No, akcize su konačno tu, slijedi potpisivanje ugovora o kreditima, raspisivanje tendera, a na proljeće očekujemo i početak radova. Naravno, novac od putarina je samo dio sredstava namijenjenih za investicije. Tu je i klirinški dug i akumulirana dobit javnih preduzeća. Radi se o više od 200 miliona KM dodatnog novca za gradnju. 

Ja sam od svog prethodnika Nermina Nikšića naslijedio penzioni fond na granici pucanja, s ogromnim deficitom i čak dvije godine trebale su nam da ga koliko-toliko stabilizujemo pa da isplate penzija budu redovne

S pravom dakle ne samo ja, već i čitava javnost, mogu očekivati, kako ste rekli, "zamah" u izgradnji puteva.

Dokle je Vlada FBiH stigla sa suzbijanjem sive ekonomije, budući da je njena stopa i dalje najviša u regiji i iznosi 25,5 posto BDP-a?

Ja sam u više navrata najavio da će 2018. godina biti godinom borbe protiv sive ekonomije. Vlada Federacije će uskoro predstaviti javnosti Akcioni plan borbe protiv sive ekonomije sa više od sto mjera. Naš cilj je da vratimo u budžet novac koji svakodnevno gubimo zbog neplaćenih poreza, doprinosa, nelegalnih novčanih trasakcija. Ono što planiramo jeste prije svega pooštravanje inspekcijskog nadzora i, kao što vidite po dosadašnjim uspjesima Poreske uprave i Federalne uprave za inspekcijske poslove, to je nešto na čemu već neko vrijeme radimo.

Bitan dio akcionog plana je i rasterećivanje privrede. Iz svog iskustva znam da privrednike u sivu zonu često tjera ne njihova loša volja, već previše nepotrebnih nameta. Ja se za njihovo ukidanje zalažem od samog početka mandata i ako pažljivije pogledate zakone koje je usvojila ova vlada, vidjet ćete da gotovo svaki od njih ukida ili barem smanjuje neki višak nameta poslodavcima.

Imamo dakle već nekih uspjeha u borbi protiv sive ekonomije, a ono što nas čeka u 2018. godini je intenzifikacija rada na tom polju.

Možete li pojasniti šta se desilo sa novim Zakonom o doprinosima i porezu na dohodak? Početkom 2017. iz Vlade FBiH su stizala uvjerenja da će najkasnije do kraja marta u proceduru biti puštene Izmjene i dopune Zakona o doprinosima, kao i tvrdnje da se nikako ne može desiti da ovaj zakon ne bude usvojen do kraja godine… Međutim, dugo ga niko nije spomenuo, doprinosi na plate su i dalje enormno visoki, a njegovo usvajanje čini se sada dalje nego na početku godine. Dakle, šta se dešava?

Oba zakona su u proceduri i oba su nažalost taoci konstatntnih blokada u Federalnom parlamentu. Računali smo da će njihovo usvajanje ići puno brže, nažalost prijedlozi ovih zakona još uvijek nisu dospjeli na glasanje. U svakom slučaju Vlada Federacije stoji iza predloženih riešenja i insistirat ćemo na njihovom skorom usvajanju.

Da li je Federacija BiH prezadužena i koliko prihoda budžeta odlazi na otplatu dugova?

Federacija sigurno nije prezadužena. Štaviše, Bosna i Hercegovina je najmanje zadužena država regije, dok je Federacija manje zadužena od RS-a. Jasno je dakle da nema razloga za uzbunu. Naši dugovi su ograničeni i mi je uredno servisiramo.

Možda zbog mog iskustva sa kćerkom gledam ovaj problem pomalo lično, no u svakom slučaju mislim da je netransparentno zapošljavanje jedna od najvećih bolesti našeg društva i da mu moramo stati na kraj

Svjestan sam naravno da za prosjećnog građanina brojevi izgledaju pomalo zastrašujuće. U budžetu za 2018. godinu za vraćanje kredita predviđeno je 1,3 miliardi KM. Ovo je možda naizgled ogroman iznos, no, kao što sam rekao, udio duga u našem BDP-u je na nivou sasvim uobičajenom za današnje ekonomije.

Kada bi se Federalna vlada mogla preseliti u Nedžariće? Koliko će na godišnjem nivou Vlada FBiH uštedjeti jer će useliti u svoj prostor?

Pomalo je neobična situacija Federalne vlade koja ni više od 20 godina nakon rata nema svoje sjedište i mora biti podstanar. I to kao jedina vlada u Evropi! Ovo je ne prije svega ogroman trošak. Zakupnina koju plaćamo SDP-u svaki mjesec iznosi čak 36 hiljada KM.

Odlučili smo da to "provizorno" stanje konačno promijenimo. Razne opcije su analizirane iz perspektive funkcionalnosti i isplatljivosti i na kraju kao najpogodnija izabrana je lokacija u Nedžarićima. Nakon toga, formiran je pregovarački tim sa mnom na čelu, održano je nekoliko sastanka sa timom Vlade Kantona Sarajevo. Polovinom decembra Vlada Federacije je usvojila zaključke tima i dala je saglasnost na cijenu koja će biti predložena Vladi KS. Usaglašena cijena iznosi 23,5 miliona KM za cijeli kompleks.

U slučaju da ponuda bude prihvaćena, sredstva za kupovinu zgrade sadrži dijelom budžet za 2017., a dijelom za 2018. godinu. Ako sve bude išlo po planu, seljenje očekujemo već na jesen naredne godine.

Mnogo je nepotizma u bh. institucijama. I Vi ste se našli na udaru javnosti i medija kada je Vaša kćerka dobila posao u Finansijsko-informatičkoj agenciji. Kada je ta činjenica procurila u javnost, Vi ste izjavili da razumijete ogorčenje građana pa i kvalifikacije da to nije moralno, te je Vaša kćerka nakon toga dala otkaz u FIA-i, što je usitinu bio presedan na ovdašnjoj političkoj sceni. Zbog čega bh. političari gotovo nikad ne povlače takve i slične poteze, nego se “stišaju” i čekaju novu aferu koja će skrenuti pažnju javnosti, a oni nastaviti dalje po svom?

Nažalost, pojam moralnosti i poštenja nije dovoljno rasprostranjen na našoj političkoj sceni. Dobro ste primijetili da se političari još uvijek vode nadom da će bura utihnuti sama od sebe ili da će se u javnosti pojaviti neka druga "medijski privlačna" tema. Ja se nadam da sam svojim ponašanjem pružio primjer.

Vlada Federacije tokom čitave godine funkcionisala besprijekorno. Problemi su se pojavljivali kad smo jednoglasno usvojene na Vladi zakone slali u Parlament. Tada se znalo dogoditi da se stranke čiji su ministri bili predlagači ovih zakona javno odreknu sopstvenih kadrova

Naravno sam primjer nije dovoljan. Zato je ove godine radna grupa, koja uključuje predstavnike Vlade i nevladinih organizacije CCI i Transparency International, intenzivno radila na pripremi izmjena postojećih zakona da uklonimo svaku mogućnost njihove zloupotrebe za zapošljavanje "preko veze". Do sada je bilo moguće da umjesto konkursa direktori preduzeća, kroz neke unutrašnje pravilnike, sami odlučuju o tome koga će primiti na posao. Ove su proizvoljne odluke s vremenom postale učestala praksa što je za posljedicu imalo ne samo višak uposlenika u javnom sektoru, već i rasprostranjeno nepovjerenje građana u državnu administraciju.

Možda zbog mog iskustva sa kćerkom gledam ovaj problem pomalo lično, no u svakom slučaju mislim da je netransparentno zapošljavanje jedna od najvećih bolesti našeg društva i da mu moramo stati na kraj.

Kako gledate na, po mnogima, 'nesretnu' koaliciju SDA-SBB-HDZ, u kojoj su prisutne stalne turbulencije i vrlo otvorena neslaganja po nekim važnim i ključnim pitanjima u Federaciji, i koliko sve to utiče na rad Vlade FBiH?

Na rad Vlade utiče toliko koliko utiče na rad Parlamenta. Ja sam vam već više puta rekao da je Vlada Federacije tokom čitave godine funkcionisala besprijekorno. Problemi su se pojavljivali kad smo jednoglasno usvojene na Vladi zakone slali u Parlament. Tada se znalo dogoditi da se stranke čiji su ministri bili predlagači ovih zakona javno odreknu sopstvenih kadrova. Znalo je biti nepotrebnih rasprava, prekida, odugovlačenja sa sazivanjem sjednica. 

Zbog ovakve situacije probili smo mnoge rokove i ja ću insistirati na tome da iza Nove godine nadoknadimo izgubljeno vrijeme. Čak i ako će to značiti da će parlament morati da zasjeda jednom sedmično.

Mnogi ne znaju da Vi imate jednu strast, a to je planinarenje, i da svaki slobodan trenutak koristite za bijeg u prirodu… Koje su Vam najdraže rute, koliko često uhvatite vremena za ovu aktivnost i s kim najradije pohodite planine?

Moram priznati da posao premijera oduzima puno vremena, tako da sam planinarenje morao svesti na minimum. Ipak, trudim se da s vremena na vrijeme odem sa prijateljima barem na Bjelašnicu i da se na taj način odmorim od svakodnevnih napora.

Nakon tri godine na čelu Vlade FBiH, jeste li se pokajali što ste napustili poziciju uspješnog privrednika i sjeli u premijersku fotelju? Da li biste sada isto postupili kada znate šta znači sjesti na tako ‘užarenu’ stolicu?

Ovo nisu bile nimalo lagane tri godine, no ni na trenutak se nisam pokajao. Mislim da je moja obaveza prema Bosni i Hercegovini da svoje znanje i iskustvo u privedi iskoristim za opšte dobro. Drago mi je što sam dobio priliku da pomognem u riešavanju ekonomskih problema Federacije, drago mi je što sam pokrenuo neke pozitivne promjene u našoj zemlji. Sve je ovo vrijedno svakog napora i svih neprijatnosti kojima sam povremeno izložen.

(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/md)