Predsjedavajući Predsjedništva BiH Dragan Čović smatra da će iduća godina u Bosni i Hercegovini biti potpuno obilježena izbornom kampanjom i krizama, ali da je moguće da se u toj kampanji poklope određeni interesi pa da se neke stvari i odrade ubrzano.

"Najvažnije je da ćemo imati stabilnu fiskalnu 2018. godinu, jer će se proračuni usvojiti i njihovo punjenje će ići sasvim dobro. Nema danas niti jedne razine koja ima proračunski deficit i to je rezultat promišljenog sustavnog rada da su prihodi u proračunima u značajnom povećanju i mislim da će se taj trend nastaviti i u narednoj godini, što je dobro. A za sve drugo mislim da će se otvarati brojne krize, jer taktike kako dobiti naredne izbore zasnivat će se na tome kako usporiti vlast koja danas djeluje. Tako da i ono što nije pozicija postat će opozicija u svom djelovanju", izjavio je Čović u novogodišnjem intervjuu za Fenu.

On upozorava da smo već šest ili sedam mjeseci u izbornoj kampanji te da neki, kako kaže, pokušavaju zasjeniti nedostatak svog političkog djelovanja prebacujući na pitanja koja uopšte nisu postojala, kao što je izgradnja Pelješkog mosta ili određena pitanja u odnosima sa Srbijom.

"Ja osobno mislim da će to biti teme koje će prevladati i u narednoj godini, iz prostog razloga jer će to nekome trebati kako bi na neki način ojačao svoju poziciju ili uvjerenje da je to dobro uraditi kako bi vas biračko tijelo pratilo", smatra Čović.

Moguće je, dodaje, da će postojati zajednički interes da se ubrzano gradi i da ćemo u prvoj polovini godine više uraditi na izgradnji autocesta i brzih cesta nego u protekle tri godine.

"To bi moglo značiti i nova radna mjesta i učinke u ekonomiji, iako vlast vjerojatno neće funkcionirati, što je još jedan pokazatelj da je ova država održiva i kada nemate većinu u vlasti. Očekujem da će se u funkciji izborne kampanje ići dotle da se postavljaju i pitanja povjerenja vladama. Tako će se slati određene političke poruke. Dakle, iduća godina bi u javnosti mogla biti negativna, ali mislim da će upravo zbog izborne kampanje biti više nego pozitivna po puno parametara ako ih neko želi objektivno sagledati", ističe predsjedavajući Predsjedništva BiH.

Kada su u pitanju izmjene Izbornog zakona BiH, Čović kaže da je za Hrvatski narodni sabor (HNS) minimum ono što sadrži prijedlog kojeg su predali u Parlamentu i koji je, kako ističe, u najvećoj mjeri bili usuglasili sa SDA.

"Ako me pitate gdje je ta crta ispod koje se ne može ići, onda je ovaj naš prijedlog minimum minimuma što smo mogli tražiti i ako bi se desilo da u Zastupničkom domu bude odbačen, izvjesno je da ni drugi prijedlozi neće moći proći parlamentarnu proceduru. HDZ će sa svoje strane, zajedno s partnerima u HNS-u, konzultirati i vjerojatno izaći s novim prijedlogom koji će biti jedan drugačiji pristup u izbornoj utakmici, ali da sada ne prejudiciram ta rješenja. Minimum ispod kojeg ne možemo ići je legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda pri izboru članova Predsjedništva BiH i Doma naroda te Grad Mostar", navodi Čović.   

On vjeruje da će u svakoj varijanti Središnje izborno povjerenstvo BiH raspisati izbore i da će oni biti održani u desetom mjesecu. Međutim, upozorava da ako se do datuma raspisivanja izbora ne izmjeni Izborni zakon BiH izborne rezultate neće biti moguće implementirati i da ćemo tek onda ući u pravu krizu.

Čović smatra da nametanje rješenja izvan BiH nije realna opcija i da o tome ne treba razmišljati.  

"Ne možemo mi biti u predkandidacijskom statusu prema EU, a imati paralelni sustav odlučivanja. To jedno s drugim apsolutno ne korespondira, jer kada bi se nešto takvo dogodilo, mi bi se narednih 10 godina udaljili od naših euroatlantskih ambicija", upozorava Čović.

Dodaje kako su ustavne promjene neophodne, ali nam za njih treba da se izbori održe i implementiraju kako treba.

"S ovakvom BiH mi ne možemo otvoriti kandidacijski proces. Da bismo otvorili pravna poglavlja moramo reorganizirati pravosudne institucije, a onda i mnogo drugih stvari", kaže Čović.

Govoreći o političkoj krizi u BiH on naglašava da je primarno napravljena greška pri formiranju vlasti te da to djelimično smatra i svojom greškom.

"Da sam bio čvršći u svom stajalištu mi bismo imali potpuno drugačiju vlast. Kada kažem „čvršći“ onda mislim da smo se držali dogovora kojeg smo imali, da onaj tko formira vlast na nižim razinama nastavi formiranje vlasti prema vrhu. Drugim riječima, kada smo vidjeli kako se formira vlast po županijama, od tih stranaka trebala je nastati i Federalna vlada, a znate da smo prvo krenuli s jednim partnerom – DF-om, pa smo onda ušli u aranžman sa SBB-om, a danas vidimo da ni njih nemamo kao partnera. A s druge strane, kada se vidjelo da SNSD sa svojim partnerima formira vlast u RS-u, oni su morali biti partner i na razini BiH. Tada većina pitanja o kojima danas pričamo ne bi bila sporna. Imali bismo istu parlamentarnu većinu koja bi imala istovjetne interese po vertikali. Tu je velika greška načinjena, mi smo to spoznali i o tome više puta razgovarali", naglašava Čović i dodaje da je usprkos svemu zadovoljan rezultatima zvaničnika koji obavljaju funkcije u vlasti u ime HDZ-a i HNS-a.

(FENA/mr)