Bio sam pomalo iznenađen, kratko je komentarisao Ivica Dačić, inače prilično elokventan ministar vanjskih poslova Srbije, prošlosedmičnu situaciju u kojoj se našao u Washingtonu, prije susreta s generalom Herbertom McMasterom, savjetnikom za nacionalnu sigurnost američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Nekoliko trenutaka prije početka sastanka, Dačiću je pristupio četrdesetogodišnji muškarac, za kojeg je bilo očito kako je povjerljiv McMasterov suradnik, pružio ruku i predstavio se na kvalitetnom srpskom: “Dobar dan, ja sam s Kosova i zovem se Ylli Bajraktari”.

I dok je Dačić kod suradnika pokušavao doznati ko je misteriozni Albanac koji sjedi uz Trumpovog savjetnika za nacionalnu sigurnost, započeo je sastanak šefova diplomatije zemalja Zapadnog Balkana, Albanije, BiH, Kosova, Makedonije, Crne Gore i Srbije, s McMasterom, odakle je kasnije poslan službeni izvještaj prema kojem se “razgovaralo o tome kako SAD i zemlje Zapadnog Balkana mogu produbiti i proširiti koordinirane napore u promoviranju mira, prosperiteta i vladavine zakona svuda u regiji, uključujući i suprotstavljanje izazovima kao što su korupcija ili organizirani kriminal”.

Kada se vratio u Beograd, Ivica Dačić je novinarima prepričao događaj iz Washingtona, uz trpku opasku: “Sada je jasno zašto Amerika vodi takvu politiku”. Bila je to aluzija, kako se dvojica tajnovitih muškaraca nalaze iza Trumpove odluke da ne mijenja dosadašnju američku politiku na Balkanu, a kamoli povuče priznanje Kosova, čemu su se nadali u Srbiji.

Aluzija se odnosila na braću Ylbera i Yllia Bajraktarija, nekadašnje kosovske izbjeglice, koji su se, kao u holivudskom filmskom scenariju, popeli na izuzetno visoke položaje u sigurnosno-odbrambenim strukturama Sjedinjenih Američkih Država.

Njihova priča započela je 1999. kada je NATO bombardirao Srbiju, zbog etničkog čišćenja koji su trupe Slobodana Miloševića provodile na Kosovu. Među hiljadama izbjeglica u Makedoniji nalazio se i Ylber Bajraktari, koji je u to vrijeme radio kao vodič za američku TV stanicu ABC. Nekoliko mjeseci poslije srpske kapitulacije, Bajraktari je dobio američku izbjegličku vizu i stigao u Washington, gdje je mjesecima stanovao kod ABC-jevih novinara s kojima je radio na Kosovu.

“Nisam želio biti izbjeglica jer sam radoholičar i zato mi je odgovarala Amerika, u kojoj se radi puno više nego u Europi. Ali najprije sam trebao završiti fakultet, prijavio sam se na Princeton, i prošao sam testiranje”, ispričao je 2008. u intervjuu za Voice of America, jednom od rijetkih javnih nastupa.

Ostatak teksta pročitajte OVDJE.

(Jutarnji.hr, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/az)