Sveopšta prihvaćenost "Senki nad Balkanom" i, gotovo, "eksplozija" interesovanja koju je izazvala u svim slojevima društva u regionu, svojevrstan je fenomen i događaj koji daje nadu - kaže za "Večernje novosti" Dragan Bjelogrlić, reditelj i producent serije koja se od početka emitovanja pokazala kao najaktuelnija i najgledanija TV produkcija posljednjih decenija u Srbiji i u regionu, u kojoj igra i jednog od glavnih junaka, inspektora Andru Tanasijevića Taneta.

Na pitanje zašto smatra da ova serija "ohrabruje i daje nadu", Bjelogrlić odgovara: 

- Ohrabruje nas koji smo je radili i vjerovali da ovako inovativan, i poprilično hrabar koncept može biti prihvaćen na ovom prostoru, ali i posebno mlađe ljude. Tim novim generacijama koje su počele da dižu ruke od Srbije, mireći se sa sudbinom da ovdje prolaze samo banalni i jeftini sadržaji, i da je primitivizam nešto što je postalo konstanta našeg društva, ova serija daje nadu da možemo nešto pozitivno da mijenjamo. Zato je veoma važno što je RTS kao javni servis prepoznao to, i što se takav sadržaj emituje nedjeljom uveče upravo na najvažnijem nacionalnom kanalu. Činjenica da jedna drugačija, nova televizijska estetika ima toliku prihvaćenost i interesovanje u Srbiji i regionu je važan događaj, jer negira lažnu tezu da ljudi ovdje "vole da gledaju prostotu". Koliko god da su htjeli da otupave ovaj naš narod ti konstruktori pogubnog projekta za poništavanje građanskog vaspitanja, intelekta i mozga, ipak nisu uspjeli.

Nekoliko nacionalnosti žive jedne pored drugih, a sve potiču najvjerovatnije od jednog istog naroda, i mrze se i ubijaju dokazujući da su upravo oni taj "pranarod" od koga su ovi drugi nastali. Idealno za umjetnost, teško za život

Govoreći o Balkanu i fenomenu naroda koji na njemu o(p)staju, Bjelogrlić kaže da je Balkan "jedna neiscrpna tema u svakom smislu, prostor prepun kontroverzi, apsurda, mjesto gdje se ljubav i mržnja drže ruku pod ruku i neprestano se nadopunjuju".

- Ambijent u kome se nesvakidašnje gostoprimstvo i srdačnost za tren oka pretvore u nezapamćenu surovost i nasilje... Nekoliko nacionalnosti žive jedne pored drugih, a sve potiču najvjerovatnije od jednog istog naroda, i mrze se i ubijaju dokazujući da su upravo oni taj "pranarod" od koga su ovi drugi nastali. Idealno za umjetnost, teško za život, kaže popularni glumac, reditelj i producent.

Odgovarajući na pitanje o polemikama koje je ova serija izazvala u Hrvatskoj, jedinoj državi u regionu u kojoj se ona trenutno ne prikazuje, Bjelogrlić ističe da "sve navodi da je to zbog lika Ante Pavelića", ali i zbog spinovanja tamošnjih medija u kojima se se pojavile informacije da je on sam zabranio emitovanje serije. Međutim, istina je posve drugačija...

- Istina je jednostavna - nijedna od hrvatskih televizija do sada nije pokazala interesovanje za emitovanje serije. To samo po sebi i nije neka vijest, ali kako se "Senke nad Balkanom" prikazuju u cijelom regionu, novinari su počeli da se interesuju zašto ih nema samo u Hrvatskoj. Kada se na to doda i "tabloidno spinovanje", eto izmišljene afere. Niti sam zabranio emitovanje, niti to mogu da uradim! Ali, ako se uzme u obzir da postoji veliko interesovanje stranih kompanija da otkupe "svjetska prava" za prikazivanje "Senki nad Balkanom" i da su pregovori u toku, sve te kompanije zahtijevaju da se serija putem kablovskih operatera ne emituje van teritorija za koje su kupljena prava. Ja sam samo insistirao da se ta stvar dosljedno sprovede, i zbog toga je signal RTS "zamračen" iliti "skremblovan" na svim teritorijama van Srbije, za koje nisu kupljena prava. Tako je urađeno za sve zemlje, pa i za Hrvatsku, pojašnjava Dragan Bjelogrlić.

 Ako u kralju Aleksandru prepoznamo simbol jugoslovenstva, vidimo i da je ta velika ideja već tada bila osuđena na propast

Osvrćući se na činjenicu da "Senke nad Balkanom" pokazuju i da na ovim prostorima ožiljci ratova i međunacionalnih sukoba, zapravo, nikada nisu zaliječeni, odgovara i na pitanje šta je, ustvari, bila nekadašnja velika Jugoslavija koje su mnogi i danas sjećaju sa sentimentom?

- Jugoslavija je bila jedna velika ideja kojoj balkanski narodi koji su je činili nisu bili dorasli. Da je ta ideja teško ostvariva, postalo je jasno veoma brzo. Upravo krajem dvadesetih godina prošlog vijeka, sve je već počelo da ključa. Kad se baci pogled u tadašnje arhive, čovjek lako dođe do zaključka da kralj Aleksandar nije imao nikakve šanse da preživi. Svi su htjeli da ga ubiju - i ustaše, i VMRO-ovci, i Talijani, i Njemci, i komunisti. A ako u kralju Aleksandru prepoznamo simbol jugoslovenstva, vidimo i da je ta velika ideja već tada bila osuđena na propast, ističe Bjelogrlić.

Kompletan intervju čitajte OVDJE. 

(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/ad)