Izgradnja krematorija, prvog u Bosni i Hercegovini, trebalo bi da počne na proljeće 2018. godine na gradskom groblju "Vlakovo" u Sarajevu, potvrđeno je Feni iz KJKP "Pokop" Sarajevo.

- Iako se već niz godina govori o izgradnji krematorija u BiH, on još uvijek ne postoji. Kremiranje posmrtnih ostataka još uvijek se vrši u susjednim zemljama Hrvatskoj i Srbiji. No, posljednjih mjeseci, KJKP "Pokop" d.o.o. Sarajevo, poduzeo je sve aktivnosti, kako bi ova priča napokon rezultirala uspjehom - kazala je u razgovoru za Fenu glasnogovornica KJKP "Pokop" Najda Vranić Beširević.

Naglašava da je početak izgradnje krematorija već u proljeće naredne godine omogućila i podržala Vlada Kantona Sarajevo i Ministarstvo komunalne privrede i infrastrukture KS. Izgradnja krematorija radit će se u dvije faze.

- Rebalansom ovogodišnjeg budžeta Vlada KS je obezbijedila 300.000 KM za ovaj veliki i značajan projekt, a to je iznos koji bi trebao biti dovoljan za pripremne radove i nabavku peći. Krematorij će se graditi na gradskom groblju "Vlakovo", a početak njegove izgradnje planiran je za april 2018. godine. Idejni projekt je već završen, očekujemo urbanističku saglasnost i krećemo sa realizacijom projekta - precizirala je Vranić Beširević.

KJKP "Pokop" u ovoj godini planira pronaći i isporučioca opreme za kremiranje i krematorij, te raspisati tender za isporuku te opreme.

- Izrada ove opreme traje dosta dugo, a svakako da želimo opremu koja zadovoljava sve najnovije standarde. Nadamo se, da ćemo iduće godine u ovo vrijeme imati već završenu prvu fazu izgradnje, odnosno prostor za kremiranje i ugrađenu peć. Investicija za kompletan projekt bi bila oko dva i pol miliona KM - kazala je Vranić Beširević.

Druga faza izgradnje, podrazumijeva izgradnju svih pratećih sadržaja, od radionica, prostorija za opraštanje od umrlog, prostorija za porodice, recepcije, ljekarske sobe, različitih salona, klesarske i vrtlarske radionice i svega onog što savremeno groblje treba da ima, uključujući i proširenje parkinga na groblju "Vlakovo".

- Projekat izgradnje krematorija značajan je sa više aspekata. Osim želje građana za kremiranjem umrlih osoba, krematorij bi riješio i zbrinjavanje medicinskog, odnosno patohistološkog otpada po propisima, s čime svaki veći klinički centar u državi ima problem, a sa ekološkog aspekta ima višestruk značaj. Neophodan je u prvom redu, radi smanjenja rizika od zagađenja, pa i zaraze - istakla je Vranić Beširević.

Dodala je da zahtjevi za kremiranjem umrlih osoba nisu tako česti, ali postoje, te da je u prvoj polovini ove godine, položeno 13 urni.

- No, interesovanje je mnogo veće. Ljudi se pokolebaju zbog komplikovanog međunarodnog transporta, tako da bi izgradnja krematorija svima olakšala ovu proceduru, a naravno da bi i cijena ove usluge bila znatno jeftinija - kazala je.

Vranić Beširević ističe da se "polaganje urni vrši u kolumbarij, odnosno prostor namijenjen za polaganje urni, a koji se nalazi i na gradskom groblju "Bare" i na gradskom groblju "Vlakovo", ili u grobno mjesto. Rjeđi slučaj je prosipanje pepela u rozarij, odnosno prostor namijenjen za tu svrhu, a koji se nalazi također na Vlakovu".

Za sada se kremiranje vrši u Hrvatskoj i Srbiji i KJKP "Pokop" nudi tu uslugu. Odvoz umrle osobe, sanduk i vraćanje urne u BiH, u Zagreb, iznosi oko 2.000 KM plus troškovi kremiranja koji su oko 1.600 kuna. Taj iznos je nešto manji kada je riječ o Novom Sadu i on je 1.650 KM, plus troškovi kremiranja oko 25.500 dinara, kažu u "Pokopu".

Grad Banja Luka, još uvijek nema izgrađen krematorij, iako je njegova izgradnja bila predviđena i na novoj lokaciji gradskog groblja u banjalučkom naselju Vrbanja.

Direktor Gradskog groblja Banja Luka Nedeljko Milaković kazao je Feni da je "tačno da je u projektnoj dokumentaciji planirana izgradnja krematorija te da je to jedino što je ostalo neizgrađeno".

On smatra da je "sama investicija tog krematorija neopravdana te da zato ovo preduzeće nije pokrenulo inicijativu da se izgradi krematorij".

- Gradsko groblje Banja Luka je preduzeće pod upravom Grada Banja Luke i nismo ni išli prema Gradu i gradonačelniku sa tim prijedlogom za izgradnju. Ja mislim da bi to bilo neopravdano - kazao je Milaković.

Po njegovim riječima, u sljedećoj budžetskoj godini to nije planirano, jer preduzeće nije išlo s tim prijedlogom iz razloga jer smatra da to ne bi bilo održivo. Dodaje da će u "dogledno vrijeme vjerovatno biti i pokrenute neke aktivnosti po tom pitanju sa zahtjevom prema Gradu Banja Luci".

Milaković dodaje da je bio u posjeti i Beogradu i Novom Sadu i ističe da su "krematoriji i u tim gradovima neopravdani iako imaju milionski broj stanovnika".

On smatra da u BiH izgradnja krematorija nema podršku građana, bilo koje vjere. Dodaje da Gradsko groblje Banja Luka nema česte zahtjeve za polaganjem urni kremiranih osoba.

- Za dvije godine smo imali dvije takve sahrane, jedna je bila iz Amerike a druga iz jedne evropske države - kazao je Feni Milaković.

Kremiranje posmrtnih ostataka ljudi iz BiH vrši se pretežno u susjednoj Hrvatskoj.

- U 2016. godini iz BiH dopremljeno je i kremirano 18 pokojnika, a za 10 mjeseci u 2017. godini dopremljeno je i kremirano sedam pokojnika. Od ukupnog broja od 25 pokojnika, na našim grobljima pokopan je 21 pokojnik, a četiri su otpremljena u BiH - kazao je Feni voditelj službe groblja i krematorija Gradskih grobalja Zagreb Mario Šelendić.

Dodao je da su u Gradskim grobljima na području Grada Zagreba u 2016. imali 4.478 klasičnih ukopa i 3.189 ukopa urne, a u Krematoriju je kremirano 5.132 pokojnika.

Iz Javno komunalnog preduzeća "Pogrebne usluge" Beograd kazali su Feni da pretpostavlju da postoje osobe iz BiH koja koriste usluge kremiranja kod tog preduzeća, ali da u okviru njihove službene baze podatka ne postoje kriteriji pretrage koji bi dali relevantne podatke o broju kremiranih osoba iz BiH.

Na grobljima u nadležnosti JKP "Pogrebne usluge" Beograd je u toku 2016. godine sahranjeno 12.732 preminula osoba, od čega je klasičnih sahrana bilo 10.116 (79,5 posto), a kremacija 2.616 (20,5 posto). U toku prvih deset meseci 2017. godine, sahranjeno je 11.029 osoba od čega su 8.704 (78,9 posto) bile klasične sahrane, a 2.325 (21,1 posto) kremacije. Odnos između klasičnih sahrana i kremacija je u proteklih desetak godina nepromijenjen, odnosno na četiri klasične sahrane se obavi jedna kremacija.

JKP "Pogrebne usluge" Beograd smatraju da je postojanje krematorija isplativo s obzirom na činjenicu da je krematorijum, na groblju Lešće koji trenutno koristi ovo preduzeće pušten u rad 1. oktobra 1981. godine, što znači da neprekidno radi već 36 godina.

Od četiri svjetske monoteističke religije čiji pripadnici žive u BiH, samo Katolička crkva ne zabranjuje kremiranje.

(FENA/mr)