Vjerovatno nijedan kulturni događaj u posljednjih nekoliko godina nije izazvao ovoliki interes publike kao Balet na ledu čuvene ruske trupe St. Petersburg. Nakon dva pokušaja, dvije godine zaredom, Sarajevo opet nije uspjelo stvoriti uslove za ugošćavanje ovih umjetnika, no zato će ogroman broj ljudi u ovom vrhunskom umjetničkom spektaklu uživati 30. novembra u Banjaluci, a 2. decembra u tuzlanskom 'Mejdanu'.

No na stranu obraz i sramota prijestolnice BiH, svakako je od ogromnog značaja za kulturni život činjenica da će bh. publika barem u drugim gradovima zemlje imati priliku vidjeti ovakav događaj svjetskog 'kalibra'.

U naredna tri mjeseca ova baletska trupa predstavit će publici širom Evrope čuvenog “Orašara” Petra Iliča Čajkovskog. 

 
Edin Muftić, direktor diskografske kuće Sarajevodisk, koja je organizator spektakla na ledu, kaže za Oslobođenje da za ovaj događaj vlada veliki interes, budući da ovakve umjetničke atrakcije vrlo rijetko dolaze u BiH. Predstava je za veliko gledalište i ona se priprema u tom duhu. Bit će napravljen ogroman teatar sa crnim zastorima, a koristit će se samo istočna tribina, teleskop i parter da bi svako mjesto imalo adekvatan ugao gledanja. Ograničen je kapacitet, ne koristi se cijeli Mejdan i sva sjedišta su numerisana.

 
- Vrlo je bitno naglasiti da se radi o izuzetno kompleksnom programu za produkciju, jer zajedno sa trupom dolazi tehnička ekipa koja broji 30 ljudi, a riječ je o bugarskoj kompaniji Art BG. Uključujući našu ekipu, možemo brojati više od 100 ljudi angažovanih u periodu od mjesec konstantnog rada na organizaciji događaja, rekao je Muftić.
 
 

HISTORIJAT BALETSKE TRUPE: VIŠE OD SEDAM HILJADA RASPRODANIH NASTUPA   Državni balet Sankt Peterburga na ledu (nekadašnji balet Lenjingradske države na ledu) koji izvodi predstavu osnovao je 1967. godine koreograf Konstantin Bojarski. Članovi trupe su plesači koji imaju časne zvijezde Master of Sports Rusije za pobjede na takmičenjima u Rusiji i na međunarodnim takmičenjima. Sve produkcije izvodi glavni koreograf, poznati umjetnik Rusije Konstantin Rassadin.   Ponovljeni šampion Lenjingrada i Rusije u klizanju u paru Mikhail Kaminov se pridružio trupi Sankt Peterburga 1967. godine u trenutku njenog nastanka i bio je vodeći solista. Po završetku karijere postao je zamjenik upravnika baleta na ledu, a kasnije preuzima funkciju generalnog direktora. Članovi baletske trupe do sada su imali više od sedam hiljada nastupa na rasprodanim pozornicama. Svaku predstavu trupe prate bogata kostimografija i rasvjeta, a zanimljivo je da u svom fundusu ima više od 800 kostima kojim oduševljava posjetioce.

SARAJEVO BEZ USLOVA I TERMINA

U javnosti je bilo dosta priče o razlozima zašto se događaj nije mogao postaviti u Sarajevu. Međutim, u suštini se radilo o tome da su javni prostori u kojima se trebao održati ovaj događaj jednostavno neuslovni ili, kako je ZOI ’84 izvijestio Sarajevodisk, zauzeti u terminima koji su se tražili.

 
- Zbog pomjeranja datuma nastupa baletske trupe, događaj se neće održati u Sarajevu jer ne postoji slobodna dvorana, tako da je cijela organizacija prebačena u Tuzlu. S obzirom na to da trupa ima tačno utvrđene datume, mi nemamo puno opcija za biranje datuma a da time dobijemo i dvoranu koja je u to vrijeme slobodna. Novi datum je 2. decembar kada ni Zetra ni Skenderija nisu slobodne, tako da smo odučili da događaj preselimo u tuzlansku dvoranu Mejdan, ističe Muftić.

 
On, također, napominje da u Sarajevu nema adekvatnih uslova za održavanje ovakvog događaja, što zbog dotrajalosti, što zbog lošeg menadžmenta.

 
- Nije jednostavno realizovati program čak i u savršenim uslovima, a da ne govorimo o tome da se uvijek može desiti nešto nepredviđeno sa dvoranom pogotovo za ovako skupe i kompleksne programe, dodao je on.

 
- Mi ne možemo sebi dopustiti luksuz da djelimično realizujemo projekat. Sve to je povezano u jedan neprekidni niz i iskakanje bilo koje komponente može čak i spriječiti održavanje događaja. Tu nema mjesta za kompromis, program je takav kakav jeste i mora se realizovati u kompletu, ističe Muftić i dodaje da trupa dolazi dan ranije, a tehnička podrška stiže dva dana ranije zbog postavljanja svih tehničkih komponenti, uključujući i ledenu plohu.

 
- Za trupu je potrebno obezbijediti smještaj i hranu, ali ne postoje nikakvi specifični zahtjevi. Na dan održavanja događaja trupa vrši probu, s obzirom na to da se tek dan ranije formira ledena ploha, otkriva Muftić.

 
Kako saznaje DEPO portal, prodaja karata u Tuzli ide vrlo dobro, te je sasvim realno očekivati da će hiljade Tuzlaka, ali i publike iz cijele BiH i regije gledati ovaj vrhunski svjetski događaj u Mejdanu.

 

O ČEMU SE RADI U 'ORAŠARU'?

Riječ je o bajci koju je napisao poznati njemački pisac E. T. A. Hoffmann, a sada je pronašla svoje mjesto i u baletu gdje bogati performansi donose priču na svoj način. Radnja “Orašara” se odvija u dva čina, te prati priču djevojčice Klare, koja počinje tako što prikazuje Klaru sa njenom porodicom na božićnoj proslavi u njihovom domu. Drossemeleyer donosi igračku Orašara koju pokušava da nekome pokloni, ali pošto je igračka ružna, niko je ne želi. Jedino je Klari žao te lutke i prihvata je kao poklon. Orašar u obliku vojnika pretvara se u živog mladića i spašava Klaru od nemilih događaja, a zatim zajedno putuju u čarobni svijet Šećerne vile, gdje se susreću sa različitim slasticama koje plešu, ali i predstavljaju određene dijelove svijeta. Tako čokolada pleše španski ples, šećerne lizalice ruski, kafa pleše arapski, a čaj kineski ples.

Budući da je u 125 godina od praizvedbe ovo danas jedan od najpopularnijih i najizvođenijih baleta, nema nikakve sumnje da će publika uživati u bajkovitoj atmosferi ovog spektakla. Rusi će ga zasigurno donijeti na sebi svojstven maestralan način, a kulturni život BiH (koji inače baš i ne obiluje događanjima na svjetskom glasu) bit će oplemenjen sjajnom izvedbom ovih profesionalaca u svijetu baletne umjetnosti.

Ovakva kulturna poslastica svakako se ne propušta!

(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/mr)