Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik nije se ustručavao da pred kamerama promjeni lice Jugoistočne Evrope. Njegove opasne vizije i snovi služe samo njemu i održavanju njegove moći, smatra Erih Ratfelder.

Kao prethodno već Bakiru Izetbegoviću, Mladenu Ivaniću i Draganu Čoviću, i Miloradu Dodiku je na kraju intervjua za DW pokazana karta Bosne i Hercegovine uz pitanje – da li je zadovoljan kartom takvom kakva jeste, ili bi nešto izmijenio. Ali, jedino je on u ruke uzeo flomaster.

Već su se jednom crtale mape i na njoj povlačile nove granice. Kod prvog projekta Velike Srbije sve je okončano u užasnom krvavom ratu, u kojem su na kraju svi izgubili. Predsjednik srpskog entiteta u Bosni i Hercegovini, Milorad Dodik sada se usudio da poželi da mijenja lice jugoistočne Evrope. Pred kamerom on je crtao nove granice i precrtavao postojeće.

Na njegovoj mapi većina Republike Srpske je pripojena Srbiji. Sjever Kosova bi takođe trebalo da dođe u Srbiju.

To podsjeća na gest nekog velikog generala koji ima moć da prekraja svijet. To što Hrvatima velikodušno prepušta Trebinje i dio Istočne Hercegovine, samo je fusnota. Time on podržava treći entitet. Kao onda u ratu, kada su Karadžić i Mladić na jednoj strani, Mate Boban i Jadranko Prlić na drugoj strani - u principu – bili složni da od Bosne i Hercegovine odlome što je više moguće teritorije i pridruže je odgovarajućoj matičnoj državi.

Haški tribunal je danas Ratka Mladića osudio na doživotni zatvor. Za nekoliko dana biće izrečena presuda i Jadranku Prliću.

Tim presudama će biti kažnjeni zločini etničkih čišćenja sa desetinama hiljada civilnih žrtava. Međutim, rezultat Mladićeve politike je opstao. Dejtonski sporazum je politiku srpskog ratnog zločinca nagradio teritorijalnom podjelom zemlje. Kada Dodik, u intervjuu za Dojče vele, pozitivno ocjenjuje Dejtonski sporazum onda to čini upravo iz tog razloga. Međutim, on i njegovi propagandisti zaboravljaju da pomenu da su Karadžić i Mladić odbili sporazum. Nijedan bosanski Srbin ga nije potpisao, već je to bio Milošević. Ali, kakav uopšte značaj danas ima ta istorijska istina?

Ostatak teksta pročitajte OVDJE.

(DW, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/az)