Laureat književne nagrade u Bosni i Hercegovini “25. novembar” za 2017. godinu jeste pisac Irfan Horozović. Odluka je to stručnog žirija u sastavu prof. dr. Dijana Hadžizukić (predsjednik), prof. dr. Sanjin Kodrić (član), prof. dr. Almir Bašović (član), prof. dr. Fahrudin Rizvanbegović (član), prof. dr. Sead Šemsović (član) i glavni i odgovorni urednik časopisa Stav Filip Mursel Begović (član).

U obrazloženju stručnog žirija istaknuto je da se tek od pojave Horozovićeve zbirke Talhe ili Šedrvanski vrt 1972. godine može govoriti o postmodernom diskursu u bosanskohercegovačkoj i bošnjačkoj književnosti.

“Književna kritika ga od tog momenta svrstava među najinovativnije književnike savremene bosanskohercegovačke književnosti, zajedno sa Dževadom Karahasanom, Nedžadom Ibrišimovićem ili Vitomirom Lukićem, smatrajući da je naša literatura upravo tih godina stekla svoju punu zrelost. Među mogućnostima razumijevanja proznog opusa Irfana Horozovića nameće se filozofija i estetika postmodernizma, koja u prvi plan stavlja fantastično i magijsko, labirint i biblioteku, knjigu i slovo, kao i preispisivanje povijesti i kulture, identiteta i pamćenja. Horozović svoj fantastički poetički okvir utemeljuje upravo u zbirci Talhe ili Šedrvanski vrt, a nastavlja u romanima Kalfa i Rea, pa i u onim kasnijim s tematikom rata. Intertekstualnost, metatekstualnost, kao i tekstualni okvir temeljne su odrednice gotovo svih proza Irfana Horozovića, kao i oneobičavanje hronotopa i protagonista, fragmentiranost i kolažna igra”, stoji, između ostalog, u obrazloženju.

“Uzimajući u obzir obim, raznovrsnost i umjetničku vrijednost cjelokupnog književnog stvaranja Irfana Horozovića, kao i utjecaj njegovih tekstova na književnoumjetničke razvojne puteve naše književnosti, mišljenja smo da nagrada za životno djelo ‘25. novembar’ više nego zasluženo pripada Irfanu Horozoviću”, istaknuto je u obrazloženju.

Podsjetimo, Irfan Horozović rođen je u Banjoj Luci 1947. godine, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Komparativnu književnost i jugoslavenske jezike i književnosti diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Za svoj neumorni književni rad Horozović je dobio nekoliko značajnih nagrada: “Sedam sekretara SKOJ-a” (1972), Nagradu grada Banje Luke (1980), Nagradu za najbolju knjigu za djecu u BiH (1987), Nagradu Udruženja književnika BiH (1988), Nagradu Društva pisaca Bosne i Hercegovine (1998), te druge nagrade i priznanja. Zastupljen je u brojnim antologijama pripovijetke, poezije i drame, te prevođen na više jezika. Jedan je od utemeljitelja bosanskohercegovačke postmodernističke literature.

Jedan je od rijetkih bošnjačkih autora koji se okušao u skoro svim književnim vrstama i žanrovima, pišući romane, pripovijetke, pjesme, drame, eseje, knjige za djecu… Do sada je objavio nekoliko romana (Kalfa, Psi od vjetra, Imotski kadija), zbirki priča (Beskrajni zavičaj) i pjesama (Kaleidoskop), te knjiga koje nadilaze klasične žanrovske okvire (Talhe ili šadrvanski vrt). Književna kritika Horozovićev je književni rad ocijenila najvišim ocjenama. Iz magijskog svijeta vlastitih proza Horozović je dospio i do književnog kanona, pa su njegova djela čitana kako na nižim nivoima obrazovanja, tako i na studiju književnosti.

   
Na upit koliko mu je značajna ova nagrada, Horozović je odgovorio:

“Nagrade su važne, one su dio života u jednoj sredini. Pokazuju i puls te sredine. 25. novembar mi je uvijek bio važan datum. Postoji dvostrukost u odnosu prema njemu. Uz ono što 25. novembar jeste, on ima za mene i intimnu stranu. Stjecajem okolnosti, naime, žena i ja smo se vjenčali na taj dan”.

Nagrada “25 novembar” bit će svečano uručena 24. novembra u sarajevskom Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti. Riječ je o najvećoj književnoj nagradi u BiH s novčanim iznosom od 10.000 KM, koja se dodjeljuje nagrađenom autoru. Ovom prilikom autoru će biti uručena i skulptura koju je izradio akademski kipar Adis Lukač.

(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/ad)