Hrvatski gradovi uz more za koju deceniju biće nemogući za život.
 
Nedavni izvještaj Ujedinjenih nacija o stopi zagađenja Zemljine atmosfere naveo je da je prošle godine ne samo povećan nivo ugljen -dioksida dostigao najviši nivo u ljudskoj istoriji, nego se to događalo brže nego ikada, piše Express.hr

Uz trendove i lobiranje naftnih, gasnih i kompanija koje zarađuju na uglju, pri čemu ulažu milijarde evra i dolara u promociji korišćenja fosilnih goriva, sviijet je sve dalje od toga da se u ovom vijeku spasi od globalnog zagrijavanja većeg od 2°C koliko su nacije svijeta dogovorile Pariskim klimatskim sporazumom.
 
Još je manje vjerovatno da se zaustavi na 1,5°C, što je predloženo kao posebno ambiciozan cilj.

Kako stvari sada stoje i prema najoptimističkijim predviđanjima, svijet će do 2100. ovakvim tempom biti topliji za 3°C. Po takvim scenarijima visina mora širom svijeta do kraja vijeka porašće za između 4,3 i 9,9 metara u odnosu na prosjeke.
 
Samo pet godina otkako se u službenim predviđanjima čak i rast mora od 1,5 metara smatralo ekstremnim prognozama, odjednom ispada da su i umjerena predviđanja nekoliko puta gora od toga.

Evo šta će se dogoditi sa jadranskom obalom i hrvatskim gradovima na moru u slučaju rasta mora od 9 metara, što je u skladu s izveštajem PNAS (Proceedings of the National Academy of Sciences of the U.S.A.)
 
Uz porast nivoa mora od samo jedan ili dva metra, sve rive na Jadranu biće poplavljene. U slučaju rasta od 4 metra, na Jadranu je poplavljena skoro svako satogradsko jezgro.

A u slučaju da nivo mora poraste za 9 metara Trogir kao i pola Solina, Kaštela, Poljuda u Splitu, Dioklecijanove palače, Lore, luke, kolodvora, biće atrakcija za ronioce. Južnije, more će da prodre desetinama kilometara u Cetinu, više ne postoji ni Omiš, ni pola Makarske.

Dolina Neretve je najranjivije područje u Hrvatskoj na klimatske promjene. U slučaju 4 metra, nestaju Opuzen, Metković i Ploče, Čapljina dobija svoju rivijeru. More tu neće da se zaustavi i potopiće i Čapljinu. More ća zapravo prodrti na pola puta do Mostara. Poljoprivreda zamire. Stradali su i Ston, najnaseljeniji delovi svih hrvatskih ostrva.

Stari Grad ju Dubrovniku biće najvećim dijelom pod vodom, potopljena je gradska luka. Stradaće Cavtat i Kupari. Zadar uz porast nivoa mora od 9 metara ovaj grad skoro da nestaje.

Ono što nije potopljeno, biće uništavano žestokim olujama. Usput su nestali i Nin, Bibinje, veći deo Šibenika, Skradin. Ušća jadranskih rijeka pretvoriće se u mrtve zalive.
 

Trsatska gradina u Rijeci izdizaće se sa same morske obale, a sve niže od toga biće pod vodom.

Pod morem je veći dio bolničkog kompleksa i praktično će nestati sve znamenitosti ovog grada, koje će se pamtiti samo po razglednicama.
 

Slično je i sa Pulom, s tim što zbog konfiguracije terena more uz nivo od +9 metara prodire iz nekoliko smijerova, odsijeca pojedine dijelove grada i pretvara ga u nekoliko ostrva.

Arena će izranjati iz plićaka. Kad je bonaca biće potopljeno pola grada. Kad krene jugo i već normalne uraganske oluje, pod morem je praktično sve.

Istra će jezivo da strada. Raša više nije reka, nego duboki morski zaliv, nestali su Poreč, Vrsar, Novigrad i Rovinj, Motovun je grad na moru, a Savudrijska vala/ Piranski zaliv potopio je čak i granične prelaze Plovaniju i Kaštel.

(Espress.hr,BLIN MAGAZIN/ljk)