Izvor: Index.hr/Autor: Gordan Duhaček
Pravno gledajući, Španjolska je u pravu, a Katalonija u krivu. U španjolskom centralistički intoniranom ustavu nema mogućnosti da bilo koja od povijesnih pokrajina proglasi neovisnost, to je jednostavno nepostojeća opcija.
Taj je ustav definitivno problematičan, naročito u dijelu koji regulira tj. de facto onemogućava provođenje referenduma, no i dalje je na snazi kao temeljni pravni dokument Španjolske.
Naravno, to je samo jedan od nekoliko aspekata u vezi današnjeg proglašenja neovisnosti u tamošnjem parlamentu, ali nikako nevažan.
Nakon proglašenja neovisnosti države svijeta su pozvane da priznaju novu i neovisnu Kataloniju, a već sada je jasno da će samo rijetke to doista učiniti. Ili možda čak niti jedna, jer proglašenje neovisnosti nema utemeljenje ni u španjolskom ustavu ni u međunarodnom pravu.
Na referendum o neovisnosti izašlo je tek 43 posto katalonskih glasača
Ono se ne može uvjerljivo temeljiti ni na nedavnom referendumu o neovisnosti, koji pored toga što je bio pravno upitan - i zbog ometanja centralnih vlasti iz Madrida - ima i problem s izlaznošću. Na njemu je glasalo oko dva miliona ljudi, od kojih 95 posto jest glasalo za neovisnost Katalonije, ali ona ima sveukupno 7,5 milijuna stanovnika.
Referendum na kojem je glasalo 43 posto od sveukupnog broja katalonskih glasača očito ne može biti uvjerljiv temelj za proglašenje neovisnosti.
Zagovornici neovisnosti (ili separatisti; terminologija je također važna u ovoj priči) danas su neovisnost Katalonije izglasali sa 70 od 135 glasova u katalonskom parlamentu. Riječ je o nategnutoj većini od par glasova koje teško može biti legitimna za donošenje jedne tako dalekosežne odluke.
Sudeći pak po demonstracijama koje se proteklih tjedana održavaju u Barceloni, opet se vidi podijeljenost katalonskog društva u vezi pitanja neovisnosti. Na ulicama je u stotinama tisuća bilo i onih Katalonaca koji su za neovisnost i onih koji su za ostanak u Španjolskoj.
Po svim relevantnim parametrima, a to su održani i de facto ilegalni referendum, pokrajinski izbori, ispitivanja javnog mnijenja i javni prosvjedi, sami su Katalonci otprilike pola-pola podijeljeni oko neovisnosti. Proglasiti u takvoj situaciji neovisnost na temelju 70 od 135 parlamentarnih glasova znači proglasiti neovisnost ne samo nasuprot Madridu, nego i nasuprot stava pola Katalonaca.
Utoliko bi današnja odluka mogla u najgoroj varijanti biti uvod ne u još jedan Španjolski građanski rat, nego u Katalonski građanski rat.
Rajoy i Puigdemont pokazali podjednaki politički diletantizam
Nadalje, odluka u neovisnosti zapravo je izglasana kako bi se preduhitrila parlamentarna odluka iz Madrida kojom bi španjolska vlada preuzela kontrolu nad Katalonijom, te razvlastila premijera Carlosa Puigdemonta.
Da, nema sumnje da je španjolski konzervativni premijer Mariano Rajoy beskrajno antipatičan i korupcijom nagrizen političar, koji se u vezi Katalonije ponaša kao slon u staklani, ali njegovo nesnalaženje i rigidnost u eskalirajućoj krizi katalonski lideri nisu baš uspješno znali iskoristiti, jer su i sami pokazali jednake osobine.
Nastavak teksta čitajte OVDJE.
(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/ad)
PODIJELI NA
Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook