JOŠ JEDNA CRNA MRLJA NA OBRAZU BIH

Hoće li Mostar biti skinut sa UNESCO-ove liste: Stručnjaci zgroženi nemarom prema svjetskoj baštini!

Hronika27.10.17, 15:28h

Hoće li Mostar biti skinut sa UNESCO-ove liste: Stručnjaci zgroženi nemarom prema svjetskoj baštini!
Najveći problem u gradu na Neretvi je Hotel "Ruža" gdje se radovi i u ovom trenutku izvode neprimjereno... Obala južno od Straga mosta je devastirana s neprimjerenim kaskadama i terasama, a sve je više bespravnih intervencija

 

Nacionalni komitet ICOMOS u BiH, u suradnji s Društvom povjesničara umjetnosti Hercegovine organizirao je u petak u Mostaru okrugli stol na temu "Kako se odnosimo prema svjetskoj baštini?"


Kao primjere neprimjerenog odnosa zaštite kulturnog povijesnog nasljeđa, predsjednica Nacionalnog komiteta ICOMOS-a u BiH (Međunarodni Komitet za spomenike i kulturna mjesta) Vjekoslava Sanković Simčić istaknula je Stari most, Hotel Ružu te obalu južno od Staroga mosta.


Po njezinim riječima, najveći problem u gradu na Neretvi je Hotel "Ruža" gdje se radovi, kako kaže, i u ovom trenutku izvode neprimjereno.  


Obala južno od Straga mosta je devastirana s neprimjerenim kaskadama i terasama, a sve je više bespravnih intervencija pa stambena arhitektura poprima forme koje nisu izvorne, objasnila je predsjednica Nacionalnog komiteta ICOMUS-a u BiH.


Na upit prijeti li opasnost da se Mostar skine s UNESCO-ove liste, Sanković Simčić kaže kako će ona o tome poslati izvješće ICOMUS-u, a na njima je da odluče.


Predsjednica Društva povjesničara umjetnosti Hercegovine (DPUmH-a) i povjesničarka umjetnosti Tatjana Mićević-Đurić istaknula je kako se nemar prema dobrima koji su upisani na UNESCO-ovu listu Svjetske baštine događa ne samo u Hercegovini i Mostaru, nego i čitavoj regiji.


Po njezinom mišljenju, lokalna uprava bi trebala imati plan upravljanja dobrom koje je upisano na UNESCO-ovu listu u budućnosti, u smislu kako ga čuvati i zaštiti kako od propadanja izazvanog prirodnim ili ljudskim faktorom, do moderniziranja prostora radi zadovoljavanja eventualnih novih potreba.


Predsjednica Društva je ukazala i na nedostatak suradnje i angažiranja po pitanju očuvanja svjetske baštine kako lokalne uprave, gospodarskih društava, tako i korisnika, stanovnika, odnosno baštinika tih dobara kod kojih se mora razvijati svijest o važnosti toga što imaju i da žele to sačuvati.


Podsjetila je na kraju kako je upis dobra na Svjetsku listu baštine zapravo prestiž.

 

(Fena/ad)


Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook