Izvor: Deutsche Welle/Autor: Dalibor Dobrić  

Dobiva se dojam da je Agrokor posrnuo odjednom, no, kako je došlo do toga? Je li bila riječ o lošem vođenju firme, megalomaniji i nesposobnosti ili su se protiv Agrokora urotile razne sile ili je, pak, što je omiljena teza mnogih internetskih komentatora, Agrokor sustavno potkradan?

Bivši ministar gospodarstva i poduzetnik, a sada i kolumnist Telegrama, Goranko Fižulić za Deutsche Welle kaže da je Agrokor došao u probleme jer je njegov poslovni model u proteklih 20 i nešto godina bio građen isključivo na kreditiranju.

„Takav model može opstati samo ako je iznadprosječno profitabilan, znači ako proizvodi novac, što se događalo isključivo u prehrambeno prerađivačkom sektoru, u Jamnici, Ledu, Dijamantu i Frikomu u Srbiji, a istovremeno je maloprodaja, kako Konzum tako i Mercator proizvodila gubitke, što će se vidjeti iz rezultata kada ih Izvanredna uprava napokon objavi“, kaže Fižulić.

„Sustav nije proizvodio dovoljno novca da pokrije iznimno skupo financiranje jer su financijske institucije, banke i upisnici obveznica koncern procjenjivali rizičnim, pa je plaćao i premiju na taj rizik. Ako maloprodaja u ovih osam mjeseci nije u stanju napraviti pozitivni EBITDA, onda možete zamisliti koliki su gubici u cijelom sektoru maloprodaje koja je 80 posto prihoda koncerna“, zaključuje.

Novinar Slobodne Dalmacije i Jutarnjeg lista, Frenki Laušić ipak ne drži da je projekt koncerna Agrokor bio apriori 'loš'. 

„Teško je točno odrediti kada je i što krenulo prema dolje, ali možda je pravi orijentir za to praćenje cijene zaduživanja u odnosu na cijenu zaduživanja drugih usporedivih kompanija. To bi onda značilo da su problemi započeli prije desetak, možda i više godina."

„Model Agrokor nitko nije preispitivao"

Laušić podsjeća da je mjenično financiranje Agrokora na svim razinama doseglo vrhunac još 2011. i od tada se zadržavalo na razini od oko šest milijardi kuna. 

„Temeljiti rast na masovnom zaduživanju na kamati od desetak posto u situaciji kada vaši konkurentni imaju višestruko manje kamate znači da ćete kad-tad ostati bez vlasništva nad tvrtkom ako hitno ne provedete neki oblik financijskog i vlasničkog restrukturiranja“, kaže Laušić koji je ljetos u Jutarnjem listu iznio podatak iz preliminarnih nalaza revizije po kojima je gubitak Agrokora u prošloj godini bio negdje između 12 i 15 milijardi kuna. 

„Ako se te informacije pokažu točnima to bi značilo da je u 'gubitak' u 2016. uračunato ispravljanje vrijednosti imovine Agrokora u odnosu na prikazane vrijednosti u financijskim izvješćima od 2014. do 2016. (revizor može ići dvije godine unatrag u ovom slučaju)", kaže i dodaje da će se vidjeti na kojim će se točno stavkama raditi ispravak vrijednosti imovine.

„Svi su smatrali da je Todorić dovoljno racionalan čovjek i da će, kada voda dođe do grla, na vrijeme prodati dio imovine. Ali on to nije napravio, još je u veljači vjerovao u svoj uspjeh i založio skoro svoju kompletnu imovinu za kredit Sberbanka od 100 milijuna eura“, napominje Frenki Laušić.

Todorić ne samo da je vjerovao u svoj uspjeh, nego je čak i širio poslove – u veljači je, o čemu je pisao Tportal, krenuo u projekt izgradnje stambene zgrade na zagrebačkoj Knežiji, s dugogodišnjim poslovnim partnerom Lukom Kaićem i njegovom tvrtkom Domograd...

Nastavak teksta čitajte OVDJE.

(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/ad)