Glavna i odgovorna urednica „Oslobođenja“ Vildana Selimbegović kazala je da na neki način „sukrivac“ za nastanak ove knjige. „Toni  i ja smo u davnim predratnim životima radili u sarajevskim ‘Večernjim novinama’. Toni Srbinac je imao onu vrstu novinarske reportaže kakvu danas vrlo rijetko ko ima. Umio je da napravi reportažu koja je imala i sliku, i zvuk, i osjećaj, što je beskrajno važno. Bila sam sretna kad se Toni javio redakciji ‘Oslobođenja’ i rekao  da bi volio pisati. Jeste otišao iz Sarajeva, ali očigledno Sarajevo nikad nije otišlo iz njega. U svakoj priči morao je imati barem jednu svoju ulicu s Bistrika ili sliku od Marijin Dvora do Baščaršije podno Trebevića“, kazala je Selimbegović.

Glavna i odgovorna urednica „Oslobođenja“ je dodala kako priče iz „Mangupluka“ i sama s radoščću čita. „Jedan od razloga za ovako dobre priče je to što su zasebne, ali zajedno čine mozaik Tonijevog veselog života. Odnosno, njegovog prihvatanja života kao utakmice koja se, bez obzira na sve, mora igrati. Njegov vedri duh sastavni je dio svake priče. Za mene je ovo važan trenutak jer mislim da će Toni kad nakon ove promocije vidi reakcije Sarajlija na knjigu, nastaviti da piše za ‘Oslobođenje’“, rekla je Selimbegović. 

Na promociji je govorio i akademik Abdulah Sidran, naglasivši da je u ovoj knjizi jedna mladost, djetinjstvo sarajevsko, nekadašnji poseban svijet. „U knjizi je barem 30 imena ljudi koja sam poznavao, susretao, tukao se s njima… Tonijeva knjiga je puna detalja koja mogu egzaktno potvrditi. Zahvalan sam Vildani što sam to najprije mogao čitati u Oslobođenju. Podsjećam, to je jedan svijet koji smatram da je neizmjerno važno da ostane makar samo u knjigama. Taj svijet je drugčiji od svih sadašnjih znanih svjetova. U tom svijetu značilo je nešto biti čovjek“, istakao je Sidran, dodavši da je literatura Tonija Skrbinca krenula sama iz sebe bez ambicije da bude literatura. 

(FENA/DEPO Portal/ak)