Hrvatska uz pomoć EU-novca gradi most na Pelješcu. BiH prijeti diplomatskim i pravnim koracima. Sve je više Arapa u BiH. "Nismo ksenofobični, ali imamo osjećaj da se naša zemlja prodaje" - teme su štampe na njemačkom.

Most dijeli ili spaja susjede?

"Most bi trebao biti elegantan - bijeli stubovi u plavom Jadranu i bijele sajle koje bi trebale nositi cestu iznad zaliva", piše austrijski list Standard. "Pelješki most trebao bi povezati ovo dalmatinsko poluostrvo sa kopnom. Zapravo ne povezati već premostiti zemlju Bosnu i Hercegovinu. Mali dio obale dugačak 14 km na tom mjestu prekida teritoriju Hrvatske ali i Evropske unije. Tu se nalazi mjesto Neum, jedini izlaz BiH na more. Ko sa sjevera ide u pravcu Dubrovnika zna da ovdje dva puta mora pokazati pasoš.

Stoga Zagreb još od 2007. ovdje želi sagraditi most. No projekat je stavljen na led, ne samo zato što je nedostajao novac već i što više dijeli susjede nego što ih spaja.

BiH je protiv gradnje mosta prije nego što se riješi pitanje morske granice sa Hrvatskom. S obzirom da su sada ponovo pokrenuti radovi, Predstavnički dom Parlamenta BiH je usvojio deklaraciju, kojom se traži ne samo od Hrvatske već i od EU hitna obustava gradnje i početak razgovora o konačnom rješavanju spornih pitanja u vezi sa morskom granicom. EU, koja je uključena u cijeli projekat tako što je odobrila sredstva za gradnju u iznosu od 375 miliona eura što je 85 posto ukupne sume, bi trebala posredovati u rješavanju spora", piše bečki dnevnik.

Čiji je Čović predstavnik - BiH ili Hrvatske?

Standard napominje da je "bošnjački član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović žestoko je kritikovao što je Evropska komiisja Hrvatskoj odobrila sredstva za gradnju mosta, bez prethodnih konsultacija sa BiH".

"Ukoliko u roku od 60 dana ne bude zadovoljavajućeg rješenja, BiH će pokrenuti diplomatske i pravne korake protiv Hrvatske. BiH ne bi bila BiH kada se jedna strana ne bi suprotstavila nekoj odluci. Dragan Čović, koji je je član Predsjedništva ispred hrvatskog naroda, u potpunosti podržava gradnju mosta. On se ponaša tako kao da je politički predstavnik susjedne države Hrvatske a ne Bosne i Hercegovine. Za to je zauzvrat dobio podršku hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović po pitanju promjene izbornog zakona, koji bi bio od koristi Čoviću i njegovoj HDZ.

Ono što je u svemu problematično je što se Čović i Grabar Kitarović iz etničko-nacionalnih razloga zalažu i podržavaju jedno drugo. No, "etničke alijanse" u pogledu državnih granica oduvijek su bile kontraproduktivne za BiH. U Sarajevu su zabrinuti da veliki brodovi ne bi mogli uplovljavati u luku Neum, jer je most prenizak. No, Neum je opet premalen da bi se tamo mogla graditi velika luka.

Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je da će most biti izgrađen, uprkos svim kritikama iz BiH ali da će Hrvatska ipak voditi dijalog sa BiH. Dogovor o spornim graničnim pitanjima postignut je doduše 1999, ali nikada nije ratifikovan. BiH prijeti da će potpuno odustati od dogovora", zaključuje Standard.

Arapi u BiH

Portal BR24 donosi priču pod nazivom Arapi u BiH. "BiH ima tri i po miliona stanovnika, od kojih su pola muslimani. Druga polovina su hrišćani. Ali sada, u zemlji koja je oduvijek zagovarala umjereni islam koji je otvoren prema svijetu, u oči upadaju potpuno pokrivene žene u crnom. Sliku Sarajeva sve više određuju vjernici i pobornici stroge interpretacije islama. Oni dolaze iz država Perzijskog zaliva, ili kao turisti ili kao biznismeni koji prave poslove na Balkanu. Mnogi međutim kupuju ili grade objekte u velikom stilu. Veći dio domicilnog stanovništva na to gleda sa ljutnjom i zabrinutošću. "Nismo ksenofobični, ali imamo osjećaj da se naša zemlja prodaje", izjavila je jedna poznata novinarka u Sarajevu.

Tu je i strah od selefija, koji žive po udaljenim selima, koja se nalaze duž bivše linije fronta. Eksperti međutim kritikuju što navodnu opasnost od bosanskih islamista svjesno širi srpska strana.

(Dw.com, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/md)