Izvor: Index.hr/Autor: Gordan Duhaček

Ured za Hrvate izvan Hrvatske prema podacima Revizije u 2015. godini potrošio je 18,1 milijun kuna na poticaje za obrazovanje, kulturu, znanost i zdravstvo u BiH. Dio tog novca otišao je na gradnju i obnove škola u, primjerice, Livnu i Novom Travniku, te na druge aspekte obrazovanja Hrvata u BiH, koji uključuju i godinama kontroverznu praksu segregacije učenika po nacionalnoj osnovi koja se kolokvijalno naziva “dvije škole pod jednim krovom”. 

Riječ je o praksi koju su osudile Europska komisija i Europski parlament, no Hrvatska kao članica EU-a de facto financira ono što europske institucije traže da se ukine.

Na mrežnoj stranici Ureda za Hrvate izvan Hrvatske u rubrici "Hrvati u Bosni i Hercegovini" detaljno je objašnjena suština takve politike: “Nastavni plan i program na hrvatskom jeziku u svim vidovima i u cjelini programa promiče jezik, tradiciju, kulturu i duhovnost hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini, te se ne može reducirati na programske sadržaje bilo kojega predmeta. Kad je pak riječ o prirodoslovnim predmetima kao što su npr. matematika ili fizika, oni također imaju nacionalno-kulturnu odrednicu. Naime, u hrvatskom narodu postoje znanstvene, povijesne i kulturne činjenice te znamenite osobe koje pripadaju znanstvenoj i kulturnoj baštini hrvatskoga naroda, a samim tim i pojedinim nastavnim predmetima u školi (R. Bošković, F. Vrančić, A. Mohorovičić, M. Getaldić, S. Penkala, V. Prelog ...), a svoje mjesto nalaze u programima i udžbenicima na hrvatskom jeziku. Navedeni sadržaji su dio nacionalne baštine koja je važna hrvatskom narodu i njegovoj kulturi.”

Po službenoj politici RH matematika ima "nacionalno-kulturnu odrednicu"

Koliko god bizarno bilo da matematika ima “nacionalno-kulturnu odrednicu”, to je službena politika RH u vezi s obrazovanjem bosansko-hercegovačkih Hrvata, inače konstitucionalnog naroda susjedne države, kojeg Hrvatska tretira kao dijasporu. Rezultat takvih stavova je i podrška segregaciji učenika u BiH po nacionalnoj osnovi, koju RH podržava, jer po službenom stavu Ureda za Hrvate izvan Hrvatske djeca hrvatske i bošnjačke nacionalnosti ne mogu zajedno učiti ni matematiku, a kamoli društvene predmete. Izgleda da 2+2=4 za službenu politiku RH ima posebnu “nacionalno-kulturnu odrednicu” u hrvatskom narodu.

No, odvajanje djece po nacionalnoj osnovi u BiH osudili su proteklih godina i Europski parlament i Europska komisija. Rezolucija Europskog parlamenta od 6. veljače 2014. o izvješću o napretku Bosne i Hercegovine za 2013. jasno u točki 31 “potiče vlasti na svim razinama u cijeloj BiH da odlučno krenu naprijed s reformom obrazovanja čiji je cilj poboljšanje standarda obrazovanja, da promiču uključiv obrazovni sustav bez diskriminacije te da okončaju etničku segregaciju u sektoru obrazovanja (dvije škole pod jednim krovom). Poziva ih da podrže usavršavanje nastavnika za stjecanje dodatnih vještina o tome kako poticati druženje učenika različite nacionalnosti i da pomognu u izvođenju programa dugoročne izgradnje kapaciteta”. 

Europski parlament i Europska komisija protiv "dvije škole pod jednim krovom"

U Zajedničkoj izjavi Europske komisije i BiH od 17. prosinca 2015. godine stoji kako se “očekuje da će Bosna i Hercegovina ukinuti etničku segregaciju u praksama postojanja dvije škole pod jednim krovom”. 

Takav način obrazovanja znači da učenici različitih nacionalnosti, koji žive u istom mjestu, idu u školu u različitim smjenama, negdje čak ulaze na različite ulaze u istu školsku zgradu, te se kroz sve to potiče od malih nogu odvajanje ljudi u BiH po nacionalnoj osnovi. HDZ BiH je pak veliki zagovornik segregacije učenika po nacionalnoj osnovi, te drugačiji pristup obrazovanju mladih proglašava ugrozom nacionalnih interesa.

Hrvatska se tako nalazi u situaciji da svojom politikom prema Hrvatima u BiH direktno ide protiv Europske unije, čija je istovremeno članica. To pokazuje i da ključne institucije EU-a poput parlamenta i Europske komisije hrvatsku politiku smatraju promašenom, jer one izrijekom traže “okončanje” i “ukidanje” segregacijske prakse djece koju RH podržava i načelno i materijalno.

Nastavak teksta čitajte OVDJE. 

(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/ad)