Makedonska Vlada negirala je bilo kakve obavještajne aktivnosti čija je meta Srbija, a stav Makedonije o članstvu Kosova u UNESCO-u danas nije precizirala.

"Makedonska vlada niti je imala namjeru, niti je naredila obavještajne aktivnosti protiv ili na štetu niti jedne države, uključujući Srbiju", izjavio je danas u Skoplju ministar vanjskih poslova Nikola Dimitrov, prenosi Tanjug.

Dimitrov je to rekao nakon sjednice Vlade, a prema navodima makedonskih medija, održane su i konsultacije u vezi s diplomatskom i političkom krizom u odnosima sa Srbijom.

Ministar Dimitrov rekao je kako makedonske institucije rade "isključivo u interesu građana Republike Makedonije i suglasno ustavnim nadležnostima".

Šef makedonske diplomacije ujedno je najavio da će sutra razgovarati s ministrom vanjskih poslova Srbije Ivicom Dačićem.

Kada je u pitanju članstvo Kosova u UNESCO-u, Dimitrov je zanijekao kako će Makedonija imati vodeću ulogu u tom pitanju.

"Ima raznih špekulacija u medijima u regiji. To pitanje je važno za naše susjede, Srbiju i Kosovo, a oni imaju različite stavove, i zbog toga ne smijemo biti u situaciji da imamo vodeću ulogu", rekao je Dimitrov.

Dodao je kako će se Vlada u Skoplju, prije svega, voditi interesima Makedonije.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić prije dva dana povukao je srbijansko diplomatsko osoblje iz Skoplja na konzultacije, objasnivši to ugrožavanjem interesa Srbije bez daljnjih pojašnjenja.

Srbijanski mediji, pak, pišu kako je Vučićeva odluka posljedica namjere Makedonije da podrži članstvo Kosova u UNESCO-u.

Prije dvije godine Kosovo nije dobilo potrebnu dvotrećinsku potporu za ulazak u tu organizaciju Ujedinjenih naroda, a srbijanski mediji ovih dana špekuliraju kako bi upravo Makedonija mogla biti novi predlagač prijema Kosova u UNESCO.

Beograd strahuje kako bi ulaskom Kosova u UNESCO srpski srednjovjekovni kulturni spomenici na Kosovu došli pod kontrolu Prištine.

Riječ je o manastiru Dečani, manastiru Pečka patrijaršija, crkva Bogodorodica Ljeviška u Prizrenu i manastir Gračanica, koji se nalaze na UNESCO-voj listi svjetske kulturne baštine i koji predstavljaju vrhunac bizantsko-romaničke religiozne kulture s jedinstvenim stilom fresko-slikarstva, koji se razvio na prostoru Balkana između 13. i 17. stoljeća.

(FENA/dg)