U prisustvu više stotina vjernika iz svih dijelova Bosne i Hercegovine i dijaspore danas je svečano otvorena Centralna džamija na Ilidži, čija izgradnja je započela 2007. godine. Ideja o podizanju ove bogomolje javila se još 1996. godine, prenosi INS.
Mnogi su otvorenje džamije dočekali u suzama, radosni jer je još jedna Božija kuća otvorila svoja vrata. I to upravo tu, na Ilidži.
Čast da otvori džamiju na obalama rijeke Željeznice, na ulazu u Sarajevo, dobio je Enver ef. Prolaz, dugogodišnji ilidžanski imam, koji je otišao u penziju. Tu veliku čast prepustio mu je zamjenik reisu-l-uleme Husein ef. Smajić.
Ef. Smajić, koji je na svečanosti bio i izaslanik reisu-l-uleme dr. Huseina ef. Kavazovića, istakao je da je danas otvorena „ilidžanska ljepotica“.
„Ilidža od danas ljepše izgleda i šalje poruku svima koji dolaze i prolaze kroz Ilidžu. Ovo je poruka svih stanovnika Ilidže i svih dobrih Bošnjaka koji su od 1996. godine ponovo obnovili 640 džamija porušenih tokom agresije“, kazao je, uz ostalo, ef. Smajić.
Dodao je kako je „došlo vrijeme da se zna da ovdje žive muslimani, dobri i otvoreni ljudi“, te da „džamije ne ugrožavaju nikoga“.
Odgovarajući na neke prigovore na veličinu i izgled današnjih džamija, podsjetio je da se 60-tak godina džamije nisu smjele praviti na ulazima i izlazima izg gradova, na vidljivim mjestima.
„Bošnjaci grade i gradit će džamije po mjeri novih generacija. Mi se nećemo skrivati po mahalama i nekim zabitima. Džamije će biti onolike kolike trebaju“, dodao je Smajić, naglašavajući da su džamije pune i da u njima ima najviše omladine.
Apelirao je na Bošnjake da čuvaju i brinu o svojoj državi BiH, jer „naša zemlja nije ništa manje ugrožena nego '90-tih“.
Muftija sarajevski prof. dr. Enes ef. Ljevaković dodao je da su džamije najvrijednije u što čovjek može uložiti imetak, pored svoje djece i porodice. Izrazio je nadu da će ova džamija ispuniti misiju okupljanja ljudi.
Ugrožavanje jedinstva
Dodao je da naša zajednica neće biti ugrožena izvana, ali da može biti ugrožena iznutra, te da "postoje pokušaji da se ugrozi jedinstvo u džamijama".
Poželio je da se u ovim džamijama okuplja i mnogo djece, te upozorio na činjenicu „bijele kuge“ i sve manje dječije radosti u našim domovima.
Nadalje, apelirao je na vlasti da više brinu o majkama. Dodao je i kako moramo imati vjeru u propseritet ovih prostora, ali i zajedno raditi u cilju zajedničke dobrobiti. Prema njemu, svaka naša općina bi trebala biti poput Ilidže "koja se razvija i gradi".
Glavni sarajevski imam Ferid ef. Dautović istakao je da danas otvaramo dugo iščekivanu džamiju.
„Važno je da pomažemo jedni druge i da u dobru sarađujemo. Uvijek budimo oni koji pomažu Allahu dž. š.“, rekao je Dautović.
"Džamija važna kao i fabrika"
Imam Centralne džamije na Ilidži Resul ef. Alić kaže da se otvorenjem džamije ispunjena dugogodišnja želja žitelja ovog mjesta, te naglasio da su ukras ove džamije njezini klanjači. Posebnu zahvalu je uputio imamu Enveru ef. Prolazu, koji je mnogo radio na realizaciji ovog generacijskog projekta.
Načelnik Ilidže prof. dr. Senaid Memić istako je da svaka naša džamija mora biti ljepša od naših kuća. Ukazao je na faktor jedinstva, te vjeru da tako možemo „postići ciljeve koje nam islam propisuje“. Čestitao je svima koji su došli na otvorenje džamije jer je „to dokaz da im je stalo do islama, muslimana i države“.
Premijer Kantona Sarajevo podsjetio je da je prije samo 20-tak godina bošnjačkom narodu prijetio nestanak i da je četvrta vojna sila Evrope bila spremna da taj narod "zbriše za nekoliko sedmica s ovih prostora".
Vođeni vizijom rahmetli Alije Izetbegovića, rekao je Konaković, opstali smo i danas se BiH oporavlja, zapošljavaju se njezini ljudi, a i grade džamije, „čija vrijednost je jednaka vrijedosti fabrika“.
Džamiju gradili Bošnjaci
Centralna džamija na Ilidži izgrađena je na površini od 1.000 metara kvadratnih i dostupna za 1.500 vjernika. U nju je uložena 2,6 miliona KM.
Proklanjana je u junu prošle godine. Džamiju su, kako je kazano, gradili isključivo Bošnjaci, uz malo stranih donacija. Općina Ilidža uložila je u ovu džamiju 1,5 miliona KM.
Posebne plakete uručene su zato načelniku općine Senaidu Memiću, te posthumno rahmetli Ameru Čenanoviću, prerano peminulom načelniku, koji je dao veliki doprinos za izgradnju ove bogomolje. Plaketu su primili i Fikret Prevljak, kao i imam Prolaz.
(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/ad)
PODIJELI NA
Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook