Bivši predsjednik Slovenije Milan Kučan ocijenio je da Zapad nastavlja da zatvara oči pred činjenicom da je Zapadni Balkan “i dalje bure baruta”.

Kučan je podgoričkoj "Pobjedi" kazao da Evropa “insistiranjem na interesu kapitala, često zanemaruje etičke vrijednosti koje čine temelj evropske ideje”.

“Imam utisak da Brisel u dobroj mjeri ne poznaje prilike na Zapadnom Balkanu, pa se stiče utisak da politika koju provodi nije uvijek principijelna. Pored BiH, Kosovo je danas glavna neuralgična tačka Balkana. Naravno, problem Balkana ostaje i Makedonija. Jedina zemlja koja je za sada uspjela da pobjegne iz tog kotla je Crna Gora”, smatra nekadašnji predsjednik Slovenije.

Kučan je za podgorički list govorio i o relativizaciji antifašizma na prostoru bivše Jugoslavije.

Prema njegovim riječima, razlog za relativizaciju i negaciju antifašizma u zemljama bivše Jugoslavije moguće je naći u činjenici da “ni jedan jugoslovenski narod tokom Drugog svjetskog rata nije bio pošteđen kvislinštva i kolaboracije sa okupatorom – njemačkim, italijanskim, mađarskim”.

“U svim postjugoslovenskim društvima to istorijsko kvislinštvo pokušava se opravdati na isti način – antikomunizmom. Ako danas u Sloveniji nekoga pitate zbog čega se afirmiše ondašnja kolaboracija sa nacistima, dobićete odgovor da je ona bila u funkciji borbe protiv komunizma. Iako, kada je Slovenija te 1941. okupirana i rasparčana od tri okupatora, nije bilo nikakvog komunizma. Slovenci su se tada našli pred jasnim izborom – ili će nestati kao nacija ili će se, bez obzira na neizvesnost ishoda, kroz svoj antifašistički pokret izboriti za opstanak i za slobodu”, naveo je Kučan.

Upitan da li je i on sam odlaskom na Kočevski rog 1990. doprinio relativizaciji antifašizma, Kučan odgovara odrečno.

“Nisam. Moj gest nije bio pokušaj političke rehabilitacije stradalih, već znak pijeteta prema onima koji su u prvim poslijeratnim danima likvidirani na svirep način. Kočevski rog je zločin! Ne zaboravite, pritom, da je moja odluka da zajedno sa nadbiskupom ljubljanskim, doktorom Šušterom, odam poštu žrtvama imala i političku dimenziju – vjerovao sam da slovenačko društvo prijeloman događaj, kakav je bio očekivani raspad Jugoslavije, ne smije dočekati tako razdvojeno i podijeljeno”, dodao je on.

Kočevski rog je mjesto u Sloveniji gdje su partizani 1945. godine počinili masovna streljanja ratnih zarobljenika, saradnika okupatora sa prostora tadašnje Jugoslavije.

(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/md)