Izvor: Deutsche Welle

Čitav niz proizvođača pravi proizvode slabijeg kvaliteta za zemlje istoka Evrope i to je konačno došlo i u zapadne medije. Njemački proizvođač Balzen je konačno objavio: ubuduće će postojati samo jedan „evropski“ keks.

Optužbe su krenule iz instituta za analizu proizvoda u Mađarskoj i Slovačkoj, ali ubrzo je to postala i politička tema Višegradske grupe koju, osim ove dvije zemlje, čine još Poljska i Češka. Čitav niz međunarodnih koncerna za tržište Evropske unije i pod istim nazivom nudi sasvim različite proizvode: po pravilu su to kvalitetniji proizvodi za zapad, a za istok proizvodi sa daleko više aditiva, aroma umjesto prirodnih sastojaka i nekvalitetnih, odnosno jeftinijih sastojaka umjesto „pravih".

Optužba je na političkom nivou upućena Evropskoj komisiji, ali i zapadni mediji su otkrili da ipak ima istine u takozvanom „Nutella sukobu" – nazvanom po poznatom namazu čiji se sastojci i čak ukus znatno razlikuju po zemljama gdje se prodaju. Nedavno je i njemačka televizija WDR objavila reportažu o nizu, prije svega prehrambenih proizvoda koji pod istim nazivom imaju sasvim drugačiji sastav na istoku i na zapadu. Poznato je i da to ne čine samo sa hranom: na primjer i kozmetički proizvodi se po sastojcima znaju razlikovati, iako se manje kvalitetne varijante često na istoku skuplje naplaćuju.

Maslac nije palmina mast

Dopisnik ARD iz Brisela Ralf Zina je ove sedmice otkrio da je barem jedan njemački proizvođač ne samo priznao tu praksu, nego je objavio da toga više neće biti: proizvođač keksa Balzen, poznat na primjer po keksu Lajbnic, najavio je da će ubuduće na keksu „sa maslacem" zaista biti maslac i da će sastojci biti identični, bez obzira gdje u EU kupili njihov keks.
Upravo je Balzen uvijek iznova bio primjer preduzeća koje na drastičan način vara potrošače u istočnoj Evropi: za zapadne potrošače je u keksu zaista bio maslac, ali za „siromahe Evrope" je u njima uglavnom bila palmina mast i arome maslaca.

Palmina mast zvuči rijetko i egzotično i zaista se na njoj kuha, prži i peče u gotovo čitavoj jugoistočnoj Aziji. Ali to prirodno ulje specifičnog ukusa u svježem obliku ponešto crvenkaste boje jedva se može uporediti sa rafiniranim masovnim proizvodom koje se nudi svjetskom tržištu – za koji postoji sumnja da je štetan i za ljudsko zdravlje. A povrh toga je takva mast veoma jeftina, mnogo jeftinija od maslaca i od svake druge masnoće koja je koliko-toliko podesna za prehranu: rod uljane palme daje tri puta više ulja nego uljana repica, a u poređenju sa sojom je dovoljna samo šestina površine da bi se dobila ista količina ulja.

Neki mijenjaju, neki – neće!

Predstavnik Balzena je dopisniku ARD-a rekao da od početka jula i u pogonu ovog proizvođača keksa u Poljskoj teče proizvodnja po „njemačkom" receptu, dakle sa maslacem, a ne palminim uljem. Iz tog pogona Balzenov keks stižu u većinu „novih" zemalja Evropske unije, ali će možda potrajati još koju sedmicu da se riješe problemi sa skladištenjem nešto osjetljivijeg keksa sa maslacem i dođe pakovanje gdje će onda tačno pisati sastojci proizvoda. Ta kompanija više ne namjerava da pravi različite proizvode za različite zemlje EU.

Često se čuje argument proizvođača da se tako „prilagođavaju" ukusima tržišta. Konkretno kada je riječ o čokoladnom namazu Nutella, sastojci su praktično identični u Mađarskoj – i Francuskoj, otkriva WDR. No teško je vjerovati da je tu stvar samo u ukusu, ali neke kompanije tvrde da će nastaviti tu politiku: na primjer u ribljim štapićima proizvođača Iglo u proizvodima za tržište Njemačke i Austrije jamči 65 odsto ribljeg mesa u proizvodu, drugim tržištima treba biti dovoljno i 58 odsto. U Iglou kažu: to ne namjeravaju da promjene.

(Dw.com, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/md)