Sve više turista iz svih krajeva svijeta bira Bosnu i Hercegovinu kao turističku destinaciju. Dobra hrana, lijepa priroda, bogata istorija i ljubazno stanovništvo, ukratko je ono što stranci cijene u Bosni i Hercegovini.

Mnogi kada dođu nemaju velika očekivanja, ali ni znanja o BiH, poput Joroena iz Holandije.

„Mi znamo o ratu u Bosni, te šta se dogodilo ovdje u Prvom svjetskom ratu ili Drugom svjetskom ratu. I dok hodam Sarajevom, hodom kroz istorijski grad. Saznaću nešto što nisam znao ranije“, kaže Joroen.

Mnogo toga bi se trebalo uraditi da se popravi turistička ponuda, no, prema analizi Instituta za razvoj mladih Kult država izdvaja vrlo malo za razvoj turizma i to najmanje od svih privrednih grana. Istraživanje je rađeno za 2013. godinu, 2014. i 2015. a podaci pokazuju da su sredstva znatno umanjena u odnosu na ranije godine, čak za milion i po maraka.

„Naše istraživanje je pokazalo da u 2015. godini institucije na svim nivoima u Bosni i Hercegovini izdvojila su nešto malo više od četiri miliona konvertibilnih maraka, što povratnih, što nepovratnih sredstava za oblast turizma“, objasnila je Nejra Neimarlija Roić iz Instituta za razvoj mladih KULT, koja je radila istraživanje.

Anketirani građani Sarajeva - Emina, Suad i Sabahudin pak misle da se ta praksa treba promjeniti, jer turisti trebaju ponijeti lijepu sliku o Sarajevu i o Bosni i Hercegovini.

Turizam je u BiH jedna od najperspektivnijih grana privrede, ali sredstva za razvoj turizma su nedostatna. Direktor Turističke zajednice HNK-a Andrija Krešić smatra da bi se novac za razvoj turizma trebao uložiti u obnovu:

“Prvenstveno u putnu infrastrukturu, zračne luke, kada je u pitanju ova županija, dakle zračna luka Mostar. Zatim, uređenje gradova, održavanje čistoće, singnalizacija, uređenje samih destinacija, dodatna naobrazba, obuka osoblja koje radi u turizmu“.

Da država sluša bh. privrednike znala bi da je seoski turizam ima perspektivu, a od dodjeljenih sredstva tek tri posto poticaja se odvaja za seoski turizam. Simbolična sredstva se odvajaju i za one grane turizma za koje su resorna ministarstva oba entiteta smatrala da se traba posebno ulagati, kao što je zdravstveni, banjski ili na primjer planinski.

„Najviše sredstva, čak 42 posto sredstava je dodjeljeno u oblasti sportskog turizma“, ističe Nejra Neimarlija Roić iz nevladine organizacije Kult.

U oblasti turizma zaposleno je 22 hiljade ljudi, a prema Svjetskom ekonomskom forumu, BiH se nalazi na 124. mjestu od 136 zemalja po ulaganju budžetskih poticaja za razvoj turizma. Prema Izvještaju o konkurentnosti u oblasti putovanja i turizma BiH se nalazi na 111. mjestu od 136 zemalja svijeta.

(slobodnaevropa.org, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/md)