Dragan Čović, predsjednik HDZ BiH, koji polovinom jula preuzima dužnost predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine, koristi svaku priliku da gdje god se pojavi govori o reorganizaciji Bosne i Hercegovine.

Nakon što je početkom godine za mostarsku lokalnu tv stanicu prvi put javno 'iscrtao' granice trećeg, hrvatskog, entiteta u Bosni i Hercegovini, krajem juna je u Mostaru otišao i korak dalje.

Na manifestaciji 'Lipanjska zora' Čović je najavio izmjenu Izbornog zakona, tvrdeći kako se neće na tome ostati, već da će 'Hrvati u reorganizovanoj Bosni i Hercegovini živjeti na prostoru kojeg je oslobodio i odbranio HVO'.

„Ono što mi tražimo je da se promijeni Ustav Bosne i Hercegovine i na tom se danas do kraja radi i u Bosni i Hercegovini i mnogo dalje od Bosne i Hercegovine. I u tim rješenjima sva ona područja koje je čuvala Herceg Bosna, koja je odbranio HVO, biće sastavnica prostora u kojem će živjeti hrvatski narod u Bosni i Hercegovini. U to ne sumnjajte“, poručio je Čović.

Uprkos ovoj izjavi koja predstavlja javni poziv Hrvatima na preseljenje, bosanskohercegovački političari, posebno Stranka demokratske akcije, koja je koalicioni partner HDZ-a, ostali su nijemi.

Ono što predstavlja iznenađenje je reagovanje hrvatske političke i akademske zajednice na Čovićev prijedlog.

Tako predsjednik HDZ-a 1990. Ilija Cvitanović kaže da niko nema pravo pozivati ljude na preseljenje niti zanemariti trenutnu poziciju tog dijela hrvatskog naroda, aludirajući na Hrvate koji žive van Hercegovine, gdje je HDZ vladajuća stranka.

"Evidentno je da je gro Hrvata ostalo na područjima gdje je HVO uspio da sačuva kontrolu nad tim teritorijem. Također je evidentno da je ogroman broj Hrvata ostao na drugim područjima Bosne i Hercegovine i nemamo pravo niti pozivati te ljude na preseljenje niti zanemariti trenutnu poziciju tog dijela hrvatskog naroda", navodi lider HDZ-a 1990. Ilija Cvitanović.

Istovremeno, lider nove Hrvatske stranke Božo Skopljaković kaže da su Čovićevim prijedlogom svi narodi gubitnici.

"Tražiti rješenja unutarnjeg uređenja BiH na ratom osvojenim prostorima ili po etničkom načelu, samo po sebi govori da to ne vodi ka jedinstvu i jednakopravnosti. Za nas, svaki Hrvat i svaki pripadnik HVO-a jednako je važan, stoga pozivamo sve da se prestanemo koristiti braniteljima za dobivanje jeftinih političkih poena", navodi Skopljaković.

Franjo Topić, predsjednik Hrvatskug kulturnog društva 'Napredak' mišljenja je da Hrvate treba uvažavati gdje god da žive. On ocjenjuje da 'tamo gdje su većina trebaju uvažavati i ostale narode, ali ih treba štititi i tamo gdje su manjina'.

"Mislim da je šteta da se na taj način razmišlja o Hrvatima u BiH. Nemoguće je sve ljude staviti u jednu općinu, regiju jer ljudi žive ovdje stoljećima, nisu Hrvati kao ni drugi, nismo ovdje nikakvi došljaci", kaže Topić.

Različita viđenja o tome kako urediti hrvatsko pitanje u Bosni i Hercegovini, u odnosu na lidera HDZ-a, ima i vrhbosanski kardinal Vinko Puljić.

On je u nekoliko navrata do sada upozoravao da je "politika koja zaboravlja Hrvate katolike na teritorijama koje nisu etnički čiste, pogrešna".

„Ovo što se sada sugerira da se pravi entitet, a da se ne dira RS, to nije pravedno. Ako će se praviti treći entitet onda se de facto mora razmontirati, ne razmontirati nego korigirati”, izjavio je kardinal Vinko Puljić.

I analitičari navode kako je posljednja poruka budućeg predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovina "najstrašnija moguća poruka koju su Hrvati Bosne i Hercegovine mogli dobiti, odnosno da, ili će živjeti na prostoru kojeg će Čović kontrolisati, ili neka se sami snalaze".

Profesor na Sveučilištu u Mostaru Slavo Kukić odgovara na pitanje - šta je razlog ovakvoj Čovićevoj izjavi.

„Ja osobno mislim da Čović vrlo dobro zna da ne može 'uskrsnuti Herceg Bosnu' i da su druga vremena u odnosu na prvu polovicu devedesetih, ali, to njemu i nije cilj, već novo političko talasanje kojim će izazvati novu homogenizaciju hrvatskog biračkog tijela oko sebe kao nacionalnog spasitelja.

Zašto? Zato što mu je jasno da mu mnogi trendovi u zadnjih pola godine ne idu na ruku. Ni činjenica da svakodnevno podilazi Dodiku kada on nasrće na Bosnu i Hercegovinu, niti staje na stranu biskupa Komarice, kao nacionalni lider u situacijama kada bi morao stati, niti ima odgovore na činjenicu da je Hrvata u ovoj zemlji sve manje, a on je svo vrijeme u vlasti i odgovoran je za te procese“, zaključuje Kukić.

(slobodnaevropa.org, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/md)