U srijedu, 21. juna, u Poslovnom centru „Unitic“ u Sarajevu održan je tematski okrugli sto "Analiza stanja integriteta, izazova i šansi u procedurama dodjele koncesija u BiH“ u organizaciji Centra za odgovornu demokratiju – COD Luna, u okviru Savjetodavnog centra za zastitu uzbunjivača koji je podržan od strane Ambasade SAD u Sarajevu.

Događaj je okupio znatan broj relevantnih autoriteta i stručnjaka iz oblasti vezanih za integritet i koncesije u BiH. Na okruglom stolu prezentovani su nalazi nacrta „Analize integriteta, izazova i šansi u procedurama dodjele koncesija u BiH“, koju je priremio vodeći stručnjak za integritet u procedurama dodjele koncesija u BiH Zlatan Velagić, uzbunjivač i direktor rudnika i firme 'Tuzla kvarc'.

Pokrenut je konstruktivan dijalog svih učesnika, s ciljem identifikacije ključnih nedostataka i problema vezanih za koncesije, na temelju kojih će se pripremiti adekvatna rješenja i platforma za dalje djelovanje i unaprijeđenje integriteta u ovoj oblasti.

Nakon uvodne riječi organizatora, Zlatan Velagić je prezentovao je ključne nalaze nacrta pomenute Analize, osvrnuvši se na:

- proceduru dodjele koncesije do potpisivanja Ugovora o koncesiji;
- proceduru od Ugovora o koncesiji do momenta korištenja predmeta koncesije;
- sažetak faktora rizika;
- studije ekonomske opravdanosti;
- studije slučaja „Tuzla-kvarc” i „Muška voda”;
- ključna pitanja integriteta u procedurama dodjele koncesija u BiH, i dr.

Učesnici su potom imali priliku iznijeti komentare na prezentovani materijal, kako bi se dopunila Analiza i dobio što vjerodostojniji dokument u pogledu reprezentativnosti stanja integriteta u procesima dodjele koncesija.

Uvodničari okruglog stola bili su Hamed Mešanović, predsjednik Komisije za koncesije BiH, Radenko Đurica, predsjednik Komisije za koncesije RS i Haris Jašarević, tim lider za koncesije i JPP u Vijeću stranih investitora.

Teme uvodničara odnosile su se na problematiku regulatornog okvira vezanog za koncesije, na trenutno stanje i ogromne potencijale koje ima oblast koncesija u entitetima,odnosno kantonima, na nedovoljnu i neadekvatnu iskorištenost prirodnih resursa, te na preporuke i modele za unaprijeđenje stanja u ovoj oblasti.

Svoj doprinos proaktivnoj diskusiji dali su i predstavnici sljedećih institucija vlasti, općina, kompanija i nevladinih organizacija: Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Federalno ministarstvo okoliša i  turizma, Federalno ministarstvo prostornog uređenja, JP Elektroprivreda BiH, Komisija za koncesije BiH, Komisija za koncesije RS, Općina Banovići, Vijeće stranih investitora, Agencija za unaprijeđenje stranih investicija u BiH, DMB Legal d.o.o., GEOMET d.o.o., BBM d.o.o., AmCham BiH, USAID – SGIP in BiH, Savez sindikata radnika rudnika u FBiH, i dr.

Ključni zaključci i preporuke tematskog okruglog stola su:

- potrebno je usaglasiti i donijeti Centralni registar javnih koncesionih dobara i tačno odrediti koja se to javna dobra daju na koncesiju putem javnih tendera, a koja putem samoinicijativnih ponuda.

- s obzirom da su mnogo zastupljene samonicijativne ponude, koje su podložne raznim vrstama nepravilnosti, potrebno je raditi na promociji javnog oglašavanja tendera kroz adekvatne kanale komunikacije;

- potrebno i preporučljivo je intersektorskom saradnjom uskladiti normativni okvir entitetskih i kantonalni nivoa sa državnim Zakonom o koncesijama, koji i sam treba biti usaglašen sa EU zakonodavstvom i najboljim praksama, što nije slučaj u ovom trenutku. Komplikovana procedura i neriješen zakonodavni okvir upravo su esencijalan uzrok zašto bilježimo nedovoljan broj investicija;

- tarife naknada za koncesije uskladiti proporcionalno prema kvalitetu i značaju javnog dobra koje je predmet  koncesije, kako bismo zaštitili državne  budžete;

- potrebno je da gradske/opštinske administracije svoja perspektivna javna dobra nominuju i  istaknu  javno na svojim web sajtovima, kako bi zainteresovani ponuđači investicija imali sažet pregled najbitnijih javnih dobara na geografskom području BiH koje ih interesuje;

- potrebno je javno i transparentno obznaniti sve neophodne uslove u procedurama „stavku po stavku“ za apliciranje potencijalnog koncesionara i koji u slučaju da budu uredno popunjeni i pribavljeni neće dovoditi do probijanja rokova za izdavanje dozvola i odbacivanja aplikacije;

- u slučajevima samoinicijativne ponude od strane jednog koncesionara za javno dobro, za koje dotad niti ijedan drugi koncesionar nije iskazao interes, te u slučaju da je samoinicijativni ponuđač pribavio svu neophodnu dokumentaciju i ispunjava sve uslove za dobijanje koncesije, omogućiti i osigurati tom samoinicijativnom ponuđaču nesmetan proces za dobijanje koncesije;

- Studija ekonomske opravdanosti treba da obuhvati obavezu pribavljanja okolinske dozvole, urbanističke saglasnosti, vodne dozvole, odobrenja, saglasnosti i drugih potrebnih akata nadležnih organa, sa učešćem koncedenta u toku cijelog procesa, kako bi se eliminirali rizici koji su u praksi, a to je da nakon dodjele koncesije, koncesionari ne mogu pristupiti korištenju predmeta koncesije jer su izloženi dodatnim procedurama pribavljanja dozvola, saglasnosti, odobrenja nadležnih organa, koje u pojedinim slučajevima traju godinama.

(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/ad)