Ministrice Đapo, počela je turistička sezona i najavili ste da će biti veoma uspješna. Otkud sve veći interes turista za Bosnu i Hercegovinu?

BiH ima ogroman turistički potencijal. Tu je prije svega prelijepa i netaknuta priroda, rijeke, jezera, more, planine, ali i kulturno-historijsko nasljeđe. BiH je zemlja različitosti i bogate tradicije. Imamo ogromne perspektive vezane za ruralni, planinski, sportsko-avanturistički, zdravstveni i vjerski turizam.

Ove godine, prema najavama, očekuje se veliki priliv turista iz arapskih zemalja. Polako BiH otkrivaju i turisti iz Južne Koreje, Japana i Kine. Najave turističkih agencija koje dovode turiste, kao i najave avio prevoznika o novim linijama, ukazuju da je pred nama jedna vrlo uspješna turistička sezona, sigurno najuspješnija do sada.

Koliko ovaj povećani interes turista za BiH ostavlja traga u budžetu? Mogu li prihodi od turizma postati značajna budžetska stavka?

Turizam ima značajniju ulogu u ekonomskom razvoju Federacije BiH, jer indirektno djeluje na ostale grane, kao što su usluge, trgovina, poljoprivreda, transport isl. Turizam u BiH je u porastu, ali je interesantno da već nekoliko godina nemamo normiranu ovu oblast na federalnom nivou. Uskoro će se pred Vladom Federacije naći tri zakona: Zakon o turizmu, Zakon o boravišnoj taksi i Zakon o ugostiteljstvu, koji će taj period pravnog vakuma završiti i unaprijediti postojeća riješenja.

U BiH imate veliki broj turističkih radnika, među njima prevoznika, vodiča, ljudi koji iznajmljuju smještaj, a budžet od njih nema nikakve koristi, jer nisu u sistemu. Vrlo je važno takvim ljudima omogućiti da uđu u legalne tokove poslovanja od kojih će i oni kao pojedinci, ali i cijela Federacija BiH, imati koristi.

Nova zakonska rješenja će omogućiti da steknemo bolji uvid u ono što turistički radnici nude turistima. Ne smijemo zaboraviti da usluga značajno utiče na reputaciju naše zemlje i da samo kroz registraciju i praćenje moći ćemo konačno početi da kontrolišemo njen nivo.

Zakoni koje ste pomenuli su dio Reformske agende. Koje njihove odredbe su posebno važne iz perspektive realizacije ciljeva agende?

Ono što sam već pomenula, dakle obavezna registracija i strožije kontrole su dio reformi vezanih za borbu protiv sive ekonomije, koja je jedan od prioriteta Vlade Federacije BiH.
Jedan drugi aspekt Zakona o turizmu je i rasterećenje privrednika. Predloženim zakonom se ukida dosadašnja obaveza plaćanja turističke članarine. Poslovni subjekti u Federaciji, bez obzira na djelatnost kojom se bave, dosad su na ime članarine bili obavezni plaćati ovaj parafiskalni namet. Posebno besmisleno je ovaj namet djelovao privrednicima koji su plaćali taksu iako nisu imali nikakvog dodira sa turizmom.

Zakoni previđaju obaveznu registraciju svih poslovnih subjekata koji se bave turističkom djelatnošću. Turističkim poslovnim subjektima se pomaže na način skraćivanja vremena i smanjenju procedura registracije, štite se potrošači i uvode EU standardi. Kroz praćenje i bolji nadzor subjekata poboljšat će se ubiranje prihoda od turizma.

I konačno, kroz novi Zakon o boravišnoj taksi planiramo ojačati poziciju općina, dakle spustiti nivo odlučivanja po pitanju turizma na nivo lokalne zajednice koja najbolje razumije šta i na koji način treba unaprijediti da privuče više turista.

U BiH imate veliki broj turističkih radnika, među njima prevoznika, vodiča, ljudi koji iznajmljuju smještaj, a budžet od njih nema nikakve koristi, jer nisu u sistemu. Vrlo je važno takvim ljudima omogućiti da uđu u legalne tokove poslovanja od kojih će i oni kao pojedinci, ali i cijela Federacija BiH, imati koristi

Upravo ste ovdje naišli na protivljenje kantona. Znamo da postoje rasprave vezane za odredbu o raspodjeli boravišne takse. Šta je tačno problem?

Da, to jeste jedna od promjena iako ja lično mislim da se previše pažnje usmjerava na nju i zaboilazi mnoge druge stavke.
Do sada je boravišna taksa bila dijeljena između kantona i Federacije, dok novo rješenje predviđa da 80 posto prihoda od takse dobijaju općine, što je dosta pravednija raspodjela. Zakon otvara mogućnost osnivanja općinskih turističkih zajednica koje su svojevremeno, prije petnaestak godina, bile ukinute u korist kantona. Novi zakon omogućava osnivanje i udruživanje na općinskom, medjuopćinskom, regionalnom i kantonalnom nivou, zavisno od specifičnosti tog lokaliteta. Sredstva od boravišne takse će morati da se troše namjenski na unaprijeđivanje turističkih potencijala.

Mislim da nije pravedno da kanton ubire sav novac koji zarađuje samo nekoliko općina. Na primjer u Sarajevu su to općine Stari Grad, Centar i Ilidža. Uostalom, ovo je praksa u čitavoj Evropskoj uniji, ali i u državama okruženja. U Hrvatskoj općine dobijaju 65 posto prihoda od boravišne takse, 10 posto županije, a 25 posto država. U Crnoj Gori 80 posto ide za općine, a 20 posto za državni nivo. U Srbiji općine dobijaju 100 posto zarađenog novca. U svim evropskim zemljama novac se vraća tamo gdje se generira. Dakle, ne izmišljamo ništa novo, samo hoćemo evropske standarde. Načelnici, ministri i kantonalni premijeri će se mjenjati, a ono što je bitno jeste da ostavimo iza sebe moderne zakone koji nas približavaju EU i pogoduju razvoju turizma.

Gdje je dakle mjesto kantona kad je u pitanju turizam?

Sasvim progrešno su neki kantonalni zvaničnici poistovjetili mogućnost osnivanja općinskih turističkih zajednica sa ukidanjem onih kantonalnih. Zakon jasno govori da općine mogu, ali ne moraju osnivati svoje zajednice. Ako one kantonalne dobro rade svoj posao i ako su općine zadovoljne saradnjom sa njima, onda nema prepreka da prihod od boravišne takse općine usmjeravaju već postojećim kantonalnim turističkim zajednicama.

Turističke zajednice se bave promocijom i razvojem, ali kantonalne vlasti također imaju izuzetno bitnu ulogu u privlačenju turista. Razvoja turizma neće biti bez funkcionalnog gradskog prevoza, sigurnih ulica gdje turistima ne prijeti pljačka, te urednog snabdijevanja vodom. Sve navedeno jeste u nadležnosti kantona i upravo bi ova pitanja kantoni trebali prioritetno riješiti kako bi uopšte mogu razmišljati o razvijanju ove grane i sticanju bilo kakvih prihoda od turizma.

(DEPO PORTAL/A.Koš)