O životu Josipa Broza Tita, iako je riječ o najistraživanijem južnoslavenskom političaru svih vremena, i danas postoje mnoge nepoznanice. Javnost uglavnom, primjerice, ne zna da su njegovi roditelji sahranjeni u Kupincu, mjestu koje je najpoznatije po Vladku Mačeku, te da Tito nikad nije obišao to mjesto...  

Ta priča, o kupinečkom grobu, zapravo podgrijava one najveće teorije zavjere o Brozu, koje tvrde da on i nije bio zagorski seljak nego ruski plemić ili dijete austrijskoga grofa... Jer, zašto nikad nije bio na grobu svojih roditelja, ali i svog djeteta... Prije više od 90 godina, u mrkloj noći, na kupinečkom groblju dvojica muškaraca kopala su malu raku – dovoljno veliku tek za kovčežić, netom izrađeni dječji lijes. Nisu strahovali da će ih iko otkriti, cijelo je selo spavalo. Seljak Franjo Bistrica pomogao je prijatelju izraditi kovčeg i sad s njim kopa raku na groblju.

Godina je 1920. Dvojica muškaraca sahranjuju tek dva dana starog dječačića, sina Franjinog prijatelja – Josipa Broza koji će kasnije u cijelome svijetu postati poznat pod nadimkom Tito.

Dječaka nisu mogli legalno sahraniti. Nije bio kršten, a župnici nisu dopuštali da se nekršteno dijete sahrani na groblju. No Tito se nije dao spriječiti. Sahranio je sina, ali nije obilježio njegov grob.

Nekoliko dana prije došao je u Kupinec, selo kraj Jastrebarskog, kamo su mu se roditelji doselili iz Kumrovca. Titov otac Franjo dobio je kuću 1912. od banke za koju je radio, a koja je u Kupincu imala posjed, većinom šumu u kojoj je Franjo bio lugar.

Tito je došao iz Rusije, a s njim je došla i njegova prva supruga Pelagija. U knjizi Vladimira Dedijera “Novi prilozi za biografiju Josipa Broza Tita” postoji Brozovo svjedočanstvo o povratku u domovinu.

"Stigao sam tamo jedne noći i našao oca i jednog od svoje braće kod večere. Kazali su mi da je moja majka Marija umrla 1918. Samo nekoliko sati kasnije, moja mi je žena rodila prvo dijete, sina. Ali je on umro nakon dva dana", svjedočio je Tito.

Ipak, dok je Kumrovec i danas poznato rodno mjesto Josipa Broza Tita, Kupinec je gotovo zaboravljen. Kamena ploča ispod koje leže kosti njegove majke Marije, oca Franje i sestre Tilde dobro je očuvana. Za nju se brinu komunalci, a u Jugoslaviji su se brinuli vojnici Jugoslavenske narodne armije (JNA). Pažnju privlači očita razlika u vrednovanju pojedinih članova Titoveporodice. Na vrhu ploče najvećim slovima piše “Titova mama”. No, Franju se na ploči ne oslovljava tatom nego ocem. Ništa čudno, zna li se da Tito ocu nikad nije oprostio vezu s jednom udovicom nakon majčine smrti. No, doista, jesu li u tom grobu pravi roditelji bivšeg maršala? Vladimir Dedijer istražio je nastanak i porijeklo teorije o ruskom agentu koji je stao na čelo antifašističkog pokreta u Jugoslaviji. 

Već 1941. o ruskom agentu Titu izvještavale su novine u Velikoj Britaniji i SAD-u. Izvor tih tvrdnji bio je Draža Mihailović. Tito se u septembru 1941. sastao s vođom četnika i baš nakon tog sastanka četnički je vođa počeo širiti tvrdnje kako Tito uopće nije Jugoslaven nego Rus. Rusi su Britancima tada javili da je teorija o njihovu agentu izmišljena, a onda su i saveznici Mihailovićeve informacije odbacili kao izmišljotine.

No, i danas je intrigantna priča o tome kako se zagorski seljak iz kumrovečkih magli otisnuo u svijet. I njegov je lifestyle bio doista spektakularan, nimalo kumrovečki niti kupinečki. U drugoj polovici života odijevali su ga najbolji svjetski stilisti, kao i suprugu Jovanku, njegovu ličku Pepeljugu, od koje je pod starost morao pobjeći... Sjedila bi pored kamina svoje rezidencije u Užičkoj 15 i listala svjetske modne magazine.

(Express.hr, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/md)