Arheologinja i profesorica na studijima arheologije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru mr.sc. Snježana Vasilj s ushićenjem i beskrajnom strpljivošću, predstavila je arheološko nalazište na brdu Gradac kraj Uzdola u ramskom kraju.

Na više od 900 metara nadmorske visine pronađen je rimski kompleks drevnog vodospremnika, veličanstvenog građevinskog pothvata za to povijesno vrijeme - ožbukanih zidova živim vapnom s riječnim pijeskom i izniveliranim podom na živoj stijeni.

Monumentalo otkriće, kako kaže ova arheologinja, staro je skoro 19 stoljeća i dokaz postojanja civilizacije u ovom području BiH.  "Vodospremnik starih Rimljana nalazi se na važnom strateškom mjestu s kojeg se nadziralo cijelo područje i impozantnih je gabarita i ne može biti starije od I. stoljeća i mlađe od IV. stoljeća. S obzirom da se radi o vodospremniku-cisterni koja je vodom mogla opskrbljivati veliki broj ljudi, ali i pregledom tla u neposrednoj blizini nalazišta, za pretpostaviti je da se tu nalazilo jedno cijelo naselje koje je imalo svoju važnu ulogu", kaže areheologinja Vasilj za Deutsche Welle.

Prema njenom mišljenju, nalazište je davno u prošlosti bilo devastirano te se ostalo uskraćeno za pokretni inventar iz ovog perioda, no jedna od najvećih zanimljivosti je otkriće kamenog bloka s reljefom drevnog ilirskog boga Silvana.  

"Kameni blok s ilirskim božanstvom, bogom Silvanom, kojeg su najviše poštivali pastiri, ugrađen je u temelj jednog od stupova koji su držali konstrukciju vodospremnika i svjedoči o isprepletenosti i utjecaju ilirske kulture u ovom rimskom kompleksu. Prikaz je antropomorfan, na glavi ima rogove, u rukama pastirski šap i sviralu i, što je rijetkost od svih spomenika, nema kozu ili psa, nego prekrasnu pticu pored nogu", pojašnjava ova profesorica.

Ona zaključuje da je nalazište u Gradcu jedno od najvažnijih u posljednjih nekoliko godina te da "ispunjava prazninu" u arheološkoj slici cjelokupne BiH, a posebno mijenja saznanja o prapovijesnom, civilizacijskom razvoju, periodu eneolitika, brončanog i željeznog doba, na području ove općine.

Desetljećima ramski vjernici bogobojazno zastajkuju pred stajalištima Puta križa, uspinjući se na vrh Gradca, ali još duže traju narodna predanja o starim kamenim zidovima i drevnom gradu, zakopanom ispod debelog sloja, doslovno - crne zemlje.

Kako kaže načelnik općine Prozor-Rama, dr. Jozo Ivančević, upravo je to bio i razlog da, nakon odobrenja Zavoda za arheologiju Hercegovačko-neretvanske županije, pozovu znanstvenicu i arheologinju Snježanu Vasilj kako bi potražila i otkrila prapovijesne dokaze, do tada prisutne samo u narodnim legendama Rame.

"Ovo je veliko kulturološko bogatstvo. Vjerojatno će arheološka iskapanja trajati jedan duži period, a puno više ćemo znati nakon arheološkog elaborata. Svakako da ćemo tražiti i pomoć u vidu prekogranične suradnje na ovom projekatu kao i fondova Europske unije jer sa svima želimo podijeliti našu zajedničku povijest", kaže načelnik Ivančević za DW.
No, na ovom arheološkom otkriću, prema njegovim riječima, neće se stati, a u sljedećim mjesecima i godinama, tla po kojima se hodali arheolozi i znatiželjnici najvjerojatnije više neće biti jer će iz podzemlja svjetlo dana ponovno ugledati mnoge drevne građevine i arheološki artefakti. Koje još tajne prapovijesnog života starih Rimljana i još starijih Ilira skriva Gradac - otkrit će mukotrpna ali i pažljiva arheološka iskapanja.

(DW/DEPO Portal)