Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine razmatrao je zahtjev delegata Kluba hrvatskog naroda: Ljilje Zovko, Bariše Čolaka, Zdenke Džambas, Martina Raguža i Marija Karamatića da se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine razmatra po hitnom postupku.

Klub delegata hrvatskog naroda u Domu naroda je 28. aprila u parlamentarnu proceduru dostavio Prijedlog izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH.

Predloženim izmjenama i dopunama regulira se izbor članova Predsjedništva BiH, implementira se Odluka Ustavnog suda BiH, to jest izbor delegata u Domu naroda Federacije BiH, te Odluka Ustavnog suda BiH koja se tiče izbora u Gradu Mostaru.

Predsjedavajući Kluba bošnjačkih delegata Halid Genjac je kazao da postoji značajan broj obavezujućih presuda i Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH u pogledu korekcija izbornog zakonodavstva da bi se ono uskladilo i s odgovarajućim konvencijama.

- Zato pozdravljam svaki napor koji dolazi u parlamentarnu proceduru s ciljem provođenja tih presuda i dovođenja našeg zakonodavstva u sklad s onim što smo mi po Ustavu obavezni da dovedemo u usklad. Mislim da je svaka inicijativa dobra i da treba razgovarati o rješenjima - kazao je Genjac.

Međutim, smatra da ovakvo krupne intervencije u izborno zakonodavstvo nije dobro, a skoro je i nemoguće rješavati po hitnoj proceduri.

Istaknuo je da hitna procedura otklanja mogućnost bilo kakve intervencije u predloženi tekst, "a znamo da se krupne izmjene izbornog zakonodavstva mogu usvojiti ukoliko se osigura mogućnost razgovora, intervencija, popravki kroz amandmane, da bi se na taj način ponuđeno rješenje učinilo što je moguće prihvatljivijim najvećem broju delegata“.  

- Misim da bi svako rješenje koje se ponudi na ovu temu bilo jako dobro, a mislim i neophodno dostaviti Venecijanskoj komisiji na mišljenje, imajući u vidi i naše postprijemne obaveze u Vijeću Evrope - smatra Genjac.

On je ustvrdio i to da predloženi tekst zakona ima čak i tehničke nedostatke "koji su i prepreka usvajanju“.

- Predloženo rješenje predlaže kompenzacijske liste u Mostaru, koje su predviđene samo za višečlane izborne jedinice. Dakle, ili treba ovo u Izbornom zakonu mijenjati ili odustati od višečlanih izbornih jedinica, odnosno kompenzacijskih mandata - kazao je Genjac, dodajući da to navodi kao jedan tehnički nedostatak.

Naveo je da iz svih navedenih razloga predloženi zakon ne bi bilo dobro razmatrati po hitnoj parlamentarnoj proceduri te da će on biti protiv takve procedure.

Predsjedavajući Doma naroda Bariša Čolak (HDZ BiH) je kazao da je istina da se radi o jako važnoj materiji, ali je jednako tako istina da "mi o Izbornom zakonu pričamo jako dugo, posljednje dvije godine intenzivno na političkoj razini, na razini predsjednika i užeg vodstva političkih stranaka, posebno u FBiH“.

- Jednako tako istina je da niti jedan od ovih prijedloga ovdje koji se odnose, bilo na izbor članova Predsjedništva BiH, bilo na izbor izaslanika za Dom naroda ili izbore u Mostaru nije nešto što je nepoznato. Neki od ovih prijedloga su poznati ne samo nama koji u ovome sudjelujemo, nego i čitavoj bh. javnosti jako dugo - naveo je Čolak.

Po njegovim riječima, kada se radi o osnovnim izbornim jedinicama i kompenzacijskim mandatima i višečlanim izbornim jedinicama, Čolak kaže da je to doslovno prepisano iz Izbornog zakona.

- Mostar je praktično preslika višečlanih izbornih jedinica. Dakle tu nema apsolutno ništa sporno - ustvrdio je Čolak, pozvavši kolege delegate na prihvatanje hitne procedure.

Mišljenja je da je svima u interesu da što je moguće prije "riješimo ova pitanja, jer nikome nije od koristi da ulazimo u izbornu godinu s nerješenim pitanjem izmjena i dopuna Izbornog zakona, ili da nemamo unaprijed vrlo jasne kriterije po kojima će se izbori, ne samo održati nego i izborni rezultati implementirati“.

Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Ognjen Tadić je kazao da ovo pitanje nije tako jednostavno.

- Mi smo u ovu sjednicu Doma naroda ušli sa jednom krajnje neobičnom situacijom, a to je da se jedan od ključnih partnera koji stoji iza aktuelnog Vijeća ministara BiH nada da će zahvaljujući hitnoj proceduri, koja isključuje komisijski rad, uspjeti da održi ovaj zakon u životu do same plenarne sjednice Doma naroda i onda uz pomoć opozicionog krila iz srpskog naroda usvoji jedan ovakav zakon i uputi ga Predstavničkom domu, svjesni da će tamo imati probleme kakve imaju - kazao je Tadić.

Dodao je da je njegova obaveza da kao predstavnik Saveza za promjene, koji čini koaliciju koja stoji iza ovog Vijeća ministara BiH, uputi javni poziv "da ne dovodimo jedni druge u ovakvu situaciju“.

Prije izjašnjavanja delegata o hitnoj proceduri za razmatranje prijedloga izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH, na zahtjev Kluba srpskih delegata, data je pauza.

Nakon pauze, delegati Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine prihvatili su zahtjev delegata Kluba hrvatskg naroda: Ljilje Zovko, Bariše Čolaka, Zdenke Džambas, Martina Raguža i Marija Karamatića da se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine razmatra po hitnom postupku.

Za je bilo osam delegata, a protiv sedam, dok suzdržanih nije bilo.

Iz Federacije BiH pet delegata je bilo za, a pet protiv hitne procedure, dok su iz RS-a tri delegata bila za, a dva protiv razmatranja po hitnoj proceduri.

Klub delegata bošnjačkog naroda je nakon toga pokrenuo proceduru zaštite vitalnog nacionalnog interesa, o čemu je Dom izvijestio predsjedavajući tog kluba Halid Genjac. 

(FENA/mr)