Zanimljivi komentar objavio je tokom vikenda portal BNN.ba u kojem tvrdi da ljevica sprema bošnjačkog kandidata za člana Predsjedništva BiH. Autor teksta navodi kako je "Željko Komšić, navodno, spreman čak i ugasiti svoju, ionako, potpuno uzdrmanu Demokratsku frontu, ako bi kao protivuslugu dobio podršku za ponovnu kandidaturu za hrvatskog člana Predsjedništva BiH. No, ipak, ostatak ljevičarskih stranaka ne misli tako". U daljem tekstu komentara autor navodi:

"Doduše, stranke kao Naša stranka ili posebno GS još uvijek nemaju ozbiljnu podršku da bi mogle dirigovati procesom na političkoj sceni izvan nekoliko sarajevskih općina, ali bi, ukoliko ne daju podršku jedinstvenom kandidatu ljevice, ipak, mogle narušiti ljevičarski zamah koji bi, prije svega da bi takav i bio, trebao biti jedinstven.

Zato su ljevičari, osim Komšića, za sada skloniji varijanti da kandiduju nekoga za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda, a do sada je, po saznanjima BNN-a, ta kandidatura, neformalno, nuđena Denisu Bećiroviću iz SDP-a. No, ipak, on neće biti jedini u ljevičarskom bubnju.

SDP, NS, DF i GS računaju da će veći broj kandidata na političkom centru i desnici, SDA, SBB, SBiH - koji su do sada najavili kandidature za ovu funkciju, pomoći da u ovoj utrci pobjedu odnese upravo kandidat ljevice. Ipak, ljevica jako računa da će BPS-Sefer Halilović imati svog jakog kandidata za člana Predsjedništva BiH, koji je na prošlim izborima osvojio oko 70.000 glasova te da će to pomoći ljevičarima da dobiju predsjedničke izbore, ali iz BPS-a se još uvijek nisu očitovali da li će učestvovati na predsjedničkim izborima i ko bi mogao biti njihov kandidat.

Također, neće biti zanemarivo ni pozicioniranje ASDA, koja u svojoj stranačkoj bazi uzme, redovnih, dvadesetak hiljada glasova te će i njeno podržavanje određenog kandidata ili, pak, držanje po strani, imati uticaja na krajni rezultat utrke za mjesto člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda".

Portal BNN.ba dalje analizira činjenicu da su "za sada kandidature za Predsjedništvo BiH formalno najavili SBB i SBiH, dok se, svakako, očekuje i kandidat prilično razbijene i razjedinjene SDA. U ovakoj konstelaciji odnosa novi pobjednik predsjedničkih izbora mogao bi biti za cca 150.000 glasova, a taj pobjednik više će biti proizvod dobro isplanirane predizborne strategije i križaljke, jer tako se, vrlo često, dobijaju izbori u BiH."

"Ljevičari traže svoje mjesto u ime Bošnjaka, dok politički centar i desnica još uvijek nisu dali sve svoje adute na stol, od čega se, ipak, očekuje glavni rasplet situacije po pitanju ove izborne utakmice jer ljevičari, tradicionalno, imaju problem sa identifikacijom kod bošnjačkih glasača", zaključuje se na kraju komentara.

Po saznanjima sa kojima raspolaže DEPO Portal, procjene BNN.ba su poprilično tačne, jer kod većine rukovodstava SDP-a preovladava mišljenje da bi oni trebali da idu sa bošnjačkim kandidatom za Predsjedništva BiH. Problem je samo u tome što to još niko nije rekao Željku Komšiću, kome je glavni cilj da upravo on bude kandidat kompletne opozicije kao kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Ali, dobar dio rukovodstava SDP-a je svjestan da ponavljanje izbornog iženjeringa u kojem će Bošnjaci i "Ostali" izabrati hrvatskog člana Predsjedništva, može biti jako opasan za budućnost BiH i ovaj put su skloniji da ne idu taktikom koju je primjenjivao bivši predsjednik SDP-a Zlatko Lagumdžija. 

S druge strane, ni SBB-u i Fahrudinu Radončiću, kao ozbiljnom kandidatu za istu funkciju, ali ni i SDA i njihovom kandidatu, čije se ime u ovome trenutku samo nagađa, ne odgovara da SDP i opozicija idu sa jakim bošnjačkim kandidatom za novog člana Predsjedništva BiH, jer bi to umnogome otežalo svakom od njih put do izborne pobjede 2018-te. 

S druge strane, jasno je da hrvatski agrumenti za promjenu izbornog zakona dobivaju na snazi u slučaju ponavljanja scenarija koji je primjenjivan u prošlost sa izbornim inženjeringom sa kojim je Željko Komšić pobjeđivao u borbi za člana Predsjedništva BiH.

Da li će unutar SDP-a i ostatka opozicije pobijediti računica i strategija izbornog inženjeringa, ili pak politička mudrost, ostaje da se vidi.

(DEPO PORTAL/ak)