Dajući doprinos u proceduri izmjena i dopuna Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, Asocijacija nezavisnih intelektualaca Krug 99 održala je posebnu sesiju na kojoj je razmotren postojeći zakon u ovoj oblasti. Posebna pažnja posvećena je tome da naša zemlja ima obavezu da svoj Ustav i sve zakone usklađuje sa evropskom pravnom stečevinom (»acquis communataire«) čiji je sastavni dio niz evropskih dokumenata i odluka evropskih sudova u različitim predmetima.

U tom pogledu, jasno je kako Ustav Bosne i Hercegovine, kao Anex 4 Dejtonskog mirovnog sporazuma nije usklađen sa Evropskom konvencijom o osnovnim ljudskim pravima i temeljnim slobodama, koja kao pravni akt ima prednost u odnosu na Ustav Bosne i Hercegovine i sve zakone, pa tako i u odnosu na Izborni zakon Bosne i Hercegovine, i direktno je primjenjiva u Bosni i Hercegovini (član 2.2 Aneksa 4 Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini).

 
Krug 99 smatra da je izuzetno važno, kao prvi korak, uskladiti odredbe Ustava Bosne i Hercegovine sa pomenutom konvencijom o ljudskim pravima, kao i odlukama Evropskog suda za ljudska prava iz Strassbourga u predmetima Sejdić-Finci, Pilav, Šlaku i Zornić.

Međutim, bez obzira da li postoji ili ne postoji politička volja za promjenama Ustava Bosne i Hercegovine, Asocijacija nezavisnih intelektualaca je razmotrila važeći Izborni zakon Bosne i Hercegovine, te o tome zauzela sljedeće stavove:

1.    Ustav Bosne i Hercegovine nije usklađen sa evropskom pravnom stečevinom i zahtijeva ozbiljnu ustavnu reformu, kako bi Bosna i Hercegovina imala mogućnost da napreduje u okviru euro-atlantskih integracija.

2.    Izborni zakon Bosne i Hercegovine:
-    je nedemokratski i diskriminatoran jer nemaju svi građani pravo da budu birani i da biraju sve građane Bosne i Hercegovine,
-    nije u skladu sa Odlukama Evropskog suda u Strassbourgu u predmetima: Sejdić-Finci, Pilav, Šlaku i Zornić,
-    u okviru svojih procedura izaziva sumnju kod građana u regularnost izbora,
-    dio izbornih procedura uopće se ne provodi, što također stvara sumnje kod građana,
-    spiskovi birača ne odgovaraju stvarnom stanju,
-    birački odbori su u najvećoj mjeri ispolitizirani i nisu nepristrasni,
-    provođenje procedure brojanja glasova nije dovoljno uređeno, što ostavlja brojna pitanja otvorenim,
-    u pojedinim odredbama Izborni zakon Bosne i Hercegovine poziva se na opća akta jedinica lokalne samouprave koja time dobijaju snagu i kvalitet zakona, što otvara nepremostiva politička pitanja.

Iz tih razloga, Asocijacija nezavisnih intelektualaca Krug 99 uočila je niz nedostataka važećeg Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, koji su manjim dijelom političke, a većim dijelom tehničke ili proceduralne prirode, te zbog toga predlaže Interresornoj radnoj grupi za izmjene i dopune Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, kao i Parlamentu Bosne i Hercegovine i Domu naroda, odnosno političkim strankama koje imaju svoje predstavnike u državnim zakonodavnim organima, da se u toku rasprave o izmjenama ovog zakona uzmu u razmatranje naši prijedlozi i sugestije.

(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/ad)