Federacija Bosne i Hercegovine je od osnivanja 1994. godine, nakon Washingtonskog sporazuma do danas imala devet premijera. Najviše ih je bilo iz Stranke demokratske akcije (SDA). Ova stranka ukupno je imala šest premijera, računajući i aktuelnog premijera Federacije Fadila Novalića.

Dvojica premijera bila su iz SDP-a BiH, te jedan iz HDZ-a BiH.

Vlada FBiH je najviša izvršna vlast u FBiH, na čijem čelu se nalazi premijer. On predlaže i daje preporuke iz oblasti zakonodavstva, priprema i Parlamentu FBiH dostavlja prijedlog budžeta, provodi zaključke zakonodavne vlasti u Federaciji, osigurava izvršavanje odluka sudova Federacije a ima i neke druge ovlasti.

Haris Silajdžić piše poeziju (premijer od 1994. do 1996.) SDA

Prvi premijer Vlade FBiH bio je Haris Silajdžić. Rođen je u Brezi 1945. U političkoj karijeri obavljao je neke od najvažnijih državnih funkcija u zemlji, među kojima je državni premijer, ministar vanjskih poslova BiH, prvi premijer Federacije BiH... Nakon razlaza sa SDA osniva Stranku za BiH, koja se nakon nekoliko mandata u vlasti i povlačenja Silajdžića iz politike danas nalazi uglavnom na marginama političkih dešavanja u zemlji.

Sam Silajdžić ne pojavljuje se mnogo u javnosti. Posljednjih godina uglavnom piše poeziju ili se pojavi na nekoj od međunarodnih konferencija. Intervjue za medije također daje vrlo rijetko.

Izudin Kapetanović direktor Solane Tuzla (1996.), SDA

Izudin Kapetanović bio je drugi federalni premijer. Rođen je u Tuzli 1953. Na funkciji premijera zadržao se punu 1996. godinu. Profesor je elektrotehnike. Nakon političke i univerzitetske karijere, danas radi kao generalni direktor tuzlanske Solane, koju vodi dosta uspješno.

Edhem Bičakčić, privrednik (1996. - 2001.), SDA

Edhem Bičakčić je treći federalni premijer, a tu dužnost obavljao je od 1996. do 2001. godine. Rođen je 1952. u Sarajevu. Stručnjak je iz oblasti elektroenergetskog sektora. Danas vodi uspješan privatni biznis upravo iz oblasti energetike, projektovanja i konsaltinga.

Dragan Čović, član Predsjedništva BiH i predsjednik HDZ-a (2001.)

Čović je četvrti premijer Federacije BiH. Na ovoj poziciji bio je kratko, u 2001. godini. Na poziciju premijera došao je sa pozicije ministra finansija i zamjenika premijera u Vladi FBiH. Od tada do danas Čović će proći put od člana Predsjedništva BiH, preko zastupnika u Parlamentu BiH do ponovnog člana Predsjedništva BiH iz hrvatskog naroda. Kao i sada i tada su se za Čovića vezivale razne kontroverze, koje se uglavnom odnose na finansijske malverzacije.

Najupečatljiviji je slučaj iz 2006. godine kada je Čović pred Sudom BiH nepravomoćno osuđen na pet godina zatvora, jer je kao ministar finansija FBiH zloupotrijebio svoj položaj i omogućio da neke firme izbjegnu plaćanje carinske takse u iznosu od nekoliko desetaka miliona KM. Ovaj slučaj nikada nije završen jer je nestala originalna dokumentacija iz ovog predmeta.

Čović je rođen 1956. u Mostaru. Danas je član Predsjedništva BiH, predsjednik je HDZ-a BiH, te predsjednik HNS-a. Mediji Čovića i sada vrlo često dovode u vezi sa korupcijom. Priča o Čovićevoj kontroverznoj imovini, čiji je autor novinar sarajevskog CIN-a, osvojila je prošle godine drugu nagradu Evropske unije za istraživačko novinarstvo u Bosni i Hercegovini, ali ništa od toga još nije dovoljno da Tužilaštvo pokrene istrage u slučaju Čović.

Alija Behmen, penzioner (2001. - 2003.), SDP BiH

Peti premijer Federacije BiH bio je Alija Behmen. Rođen je u Splitu, 1940. Bivši je gradonačelnik Sarajeva i član Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine. Diplomirao je, magistrirao i doktorirao ekonomiju na Univerzitetu u Sarajevu, gdje je i radio kao profesor. Danas je penziji. U javnosti se pojavljuje rijetko.

Ahmet Hadžipašić, preminuo (2003. - 2007.), SDA

Šesti premijer FBiH bio je Ahmet Hadžipašić. Rođen je 1952. godine u Cazinu. Doktorirao je na Mašinskom fakultetu u Zenici. Bio je član SDA. Hadžipašić je umro 2008. godine, u 56. godini života.

Nedžad Branković, vlasnik dvije firme, profesor, konsultant (2007. - 2009.) SDA

Nedžad Branković sedmi je premijer Federacije. Na ovu funkciju je izabran  2007., a tri godine poslije dao je ostavku, nakon što je izgubio podršku SDA.

Nedavno je izjavio da je izašao iz politike, ali da politka nije izašla iz njega. A teško da će i izaći. Spočitava mu se da je političe veze iskoristio za lično pozicioniranje, a manje za opće dobro. Od nekih izuzetnih kvaliteta Nedžada Brankovića društvo nije imalo pretjerane koristi. 

Branković je rođen u Višegradu 1962. U Sudskom registru FBiH dvije firme su upisane na ime Nedžada Brankovića. Te firme bave se uglavnom konsaltingom iz oblasti građevinarstva, putne infrastrukture, transporta... 

Osim privatnog biznisa, Branković je i profesor na Fakultetu prometa i komunikacija u Sarajevu. 

Od 2015. prima i četvrtu platu, savjetnik je u Sarajevo-osiguranju.

Odgovarajući na optužbe da se okoristio o politiku Branković daje uvijek isti odgovor – sve što sam uradio je po zakonu. Ako neko može dokazati drugačije, neka dokaže.

Nekoliko je krupnih slučajeva u kojima tužioci sumnjaju da je počinjen višemilionski kriminal, a u kojima se spominje i ime Nedžada Brankovića. 

Brankoviću se spočitava da je takozvani kongoanski dug prema BiH, tačnije "Energoinvestu", u iznosu od 29,3 miliona dolara prodao za samo 3,3 miliona, kao tadašnji direkotor ove kompanije.

Spominje se i u aferi Energopetrol. Tužilaštvo KS ponovo istražuje okolnosti pod kojima je 2006. godine prodana najveća naftna bh. kompanija tadašenjem hrvatsko-mađarskom konzorciju INA-MOL. Branković je u ovom procesu učestvovao kao federalni ministar prometa. 

Branković je prijavljivan i za kupovinu talgo vozovo za potrebe Željeznica FBiH, plaćenih oko 68 miliona KM novcem građana FBiH. Ti vozovi nisu profunkcinisali ni danas u punom kapacitetu...

Mustafa Mujezinović, ambasador (2009.- 2011.), SDA

Mustafa Mujezinović osmi je premijer Federacije BiH. Prije toga obnašao je funkciju guvernera-premijera Kantona Sarajevo. Bio je i ambasador Bosne i Hercegovine u Maleziji te savjetnik u Razvojoj banci Federacije. Nakon premijerske pozicije SDA ga je imenovala za ambasadora u Londonu. Mujezinović je trenutno ambasador BiH u Rusiji.

Nermin Nikšić, predsjednik SDP-a i zastupnik u Federalnom parlamentu (2011. -  2015.) SDP BiH

Nikšić je osmi federalni premijer. Rođen je u Konjicu 1960. Po struci je pravnik. Na poziciju federalnog premijera došao je kao kandidat SDP-a. Nikšić je u svom mandatu bio suočen sa katastrofalnim prirodnim nesrećama kao što su poplave i masovna klizišta u maju 2014.. Za njegovo vrijeme izgrađene su veće dionice autoputa, a tokom mandata povećane su i penzije.

Na kraju premijerskog mandata Nikšić je preuzeo funkciju predsjednika SDP BiH. Ništa lakše stanje nije ga dočekalo ni u partiji, jer je popularnost SDP-a, zbog ranijeg rukovodstva bila na dosta niskim granama. Posljednje dvije godine Nikšić se posvetio isključivo vraćanju kredibiliteta SDP-u. Za sada je uspješan u tome. On je i zastupnik u Federalnom parlamentu.

Fadil Novalić (SDA) 2014. 

Aktuelni premijer Federacije je Fadil Novalić. Na ovu poziciju imenovan je 2014. godine. Najavljivan je kao čovjek iz privrede. U Registru poslovnih subjekata u Bosni i Hercegovini, koji je javan, postoje tri firme registrovane na ime Fadil Novalić, i tri firme kod kojih se kao osnivači spominje više lica, među njima i premijerova kćerka Ada Novalić. Privrednici su od Novalića očekivali mnogo. Danas kažu da su dobili malo.

Već sada će Novalić ostati upamćen kao premijer koji je prodao neke od najvrijednijih državnih kompanija, među kojima su vladine dionice u FDS i Bosnalijeku. Još uvijek je aktuelna prodaja vladinog udjela u Sarajevo-osiguranju, najvećoj osiguravajućoj kući u BiH. Novalić je rođen u Gradačcu 1959.

(Nap.ba, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/dg)

Ne propustite bonus video na DEPO TV!