Izvor: balkans.aljazeera.com

Prvi kratkoročni zadaci s ciljem spašavanja posrnulog koncerna Agrokor ostvareni su prošloga tjedna. Aktiviran je famozni 'lex Agrokor', potom je hrvatska Vlada imenovala povjerenika Antu Ramljaka, odmah zatim su odblokirani računi Agrokorovih tvrtki, a radnicima su uoči Uskrsa isplaćene plaće. Slijedom svega toga, trgovački lanac Konzum, kao najveći i najistureniji dio koncerna  – u tjednu uoči Uskrsa ostao je „na životu“. No, samo tjedan dana ranije nije izgledalo ni približno tako.

Krpanje rupa na policama

Vikend uoči Uskrsa posve jasno se vidjelo da je kriza dosegla vrhunac, a Konzum dotakao dno. Konzumovi su dućani, barem oni manji, kvartovski, bili poluprazni. Dobavljači su trgovinama dostavili samo najosnovnije – mlijeko i kruh. Obišavši nekoliko dućana na raznim stranama Zagreba, uvjerili smo se u gotovo komornu atmosferu. Na policama je, doduše, bilo robe, no bilo je očito da su skladišta temeljito počišćena kako bi se zjapeće rupe popunile artiklima Konzumovih robnih marki. Tamo gdje je prije istovjetna roba bila poslagana u nekoliko redova, kulisu je odjednom činio tek jedan tanki krhki red. Očito je bio naputak da se stvori privid kako je sve u redu, usto aranžiran plakatima i reklamama sa sloganom „Konzum - 60 godina s vama“ koji u ovom trenutku ima tragikomičan prizvuk.

Koliko je situacija s robom bila loša posvjedočio je sam novoimenovani povjerenik za Agrokor, Ramljak, kada je u sugestivnom obraćanju javnosti pohvalio radnike, naročito one u jednom velikom zagrebačkom Konzumu koji su, kako je rekao, sami kupili kvasac (koji dobavljači tog vikenda nisu isporučili) te ispekli kruh da bi ga bilo na policama.

„To je zaista zavidna gesta odanosti kompaniji“, kazao je Ramljak kojeg su ubrzo ispravili iz samog Agrokora pojasnivši da radnici nisu kupili kvasac svojim novcem, već su uzeli od utrška i otišli kupiti kvasac u druge dućane.

„Svašta bih vam rekla da smijem“

Iako je iza tog, za Konzum deprimirajućeg vikenda uslijedio već spomenuti u kojem su povučeni nadobudni potezi, u dućanima Konzuma i dalje se može gotovo opipati atmosfera neizvjesnosti. U nekoliko zagrebačkih trgovina Konzuma priupitali smo prodavačice da nam kažu kako im je, no sve se odreda drže zavjeta šutnje (što im, uostalom, propisuje i interni pravilnik) tek nevoljko odgovarajući uopćenim frazama.

"Vidite i sami kako je“, „Naše je da radimo“, „Znamo isto što i svi ostali“ do onog najčešćeg: „Joj, nemojte, molim vas“. Najviše što smo „izvukli“ bila je izjava jedne starije prodavačice: „Svašta bih vam rekla da smijem“, samo nismo posve shvatili je li to bilo dvosmisleno jer je odmah nakon toga jednom kupcu dodala da „novine puno toga zakuhaju“. Mnogo više od šturih riječi govore njihova zabrinuta lica, glasovi spušteni za oktavu i slijeganje ramenima. Prodavačicama s nešto više od 3.000 kuna (nešto više od 400 eura) plaće ne ostaje mnogo drugoga nego uzdati se u ono što im poručuju odozgo: prekjučer „gazda“ Todorić, jučer privremeni upravitelj Antonio Alvarez III, a danas Vladin povjerenik Ramljak.

Predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske Zlatica Štulić, kada smo joj rekli kako od radnica nismo uspjeli dobiti mnogo više od nepovjerljivih pogleda i lakonskih odgovora tipa „tako je, kako je“, kazala nam je da je to posve očekivao.

„Te žene su pod velikim stresom, velika je to neizvjesnost. Svi mediji pišu i govore o tome, zapitkuju ih i kupci, to je strahovit pritisak. Inače, kada pitate bilo gdje u trgovini o njihovim pravima i uvjetima, vrlo su zatvoreni i ne žele govoriti. Jednostavno, to je takva situacija. Teško se odlučuju bilo što reći imenom i prezimenom“, kaže Štulić.

Sve ostalo zasad ide svojim tokom, koliko u izvanrednim okolnostima može ići.

„Prije Uskrsa je isplaćena plaća, postupak prema novom zakonu je krenuo, firma je odblokirana i roba je stigla u trgovine tako da ljudi mogu odraditi posao kako bi dobili plaću. Sva prava iz kolektivnog ugovora koje imaju u Konzumu poštuju se“, dodala je Štulić.

Priče o višku radnika zasad su špekulacije

A kako će stvari ići dalje, upitali smo ekonomistu Ljubu Jurčića, profesora na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu. On je prošloga tjedna upozorio da bi, ako police Konzuma ne budu popunjene do početka turističke sezone, kriza Agrokora mogla urušiti BDP.

„U roku od godinu dana trebao bi se napraviti financijski plan i predvidjeti koliki će biti priljev novca u Agrokor i koliko će novca nedostajati kako bi se mogli sklopiti kreditni aranžmani. Da bi on (povjerenik Ramljak) to učinio, mora bankama ponuditi neki plan izvedivosti. Ako banke to prihvate, onda on mora osigurati u godinu dana priljev nedostajućeg novca, dakle novi kratkoročni kredit koji će pokrivati funkcioniranje sustava Agrokora u sljedećih godinu dana. A da bi to osigurao, mora izložiti bankarima plan što će raditi. Za tih godinu dana on mora obaviti restrukturiranje Agrokora i riješiti se onih jedinica koje nisu profitabilne te uvesti ekonomiku poslovanja da svaka jedinica radi pozitivno kako bi se od te pozitive u što kraćem roku mogao otplatiti dug. Tek tada, nakon tih godinu dana, mogao bi kratkoročni kredit zamijeniti nekim dugoročnim, na pet ili deset godina“, objasnio nam je Jurčić dodavši da će se tijekom restrukturiranja neki dijelovi Agrokora morati prodati, neki izdvojiti, a možda se naparavi i nešto novo.

I sindikalisticu Štulić i ekonomista Jurčića upitali smo ima li u Agrokoru viška zaposlenih, to više što je privremeni upravitelj Alvarez u jednom nastupu spomenuo kako 50 posto Konzumovih trgovina posluje nerentabilno.

„U ovom trenutku svaka priča o tome ima li viška zaposlenih bila bi na rubu špekulacije. Mi smo u razgovoru s povjerenikom Ramljakom čuli da analiza tek predstoji i sve ostalo do tada je tek puko nagađanje“, ističe Štulić.

Zašto se ne zatvaraju nerentabilni dućani?

Jurčić nam je opširnije elaborirao tvrdnju o nerentabilnim trgovinama kojom se sugerira da postoji višak zaposlenih.

„On (Alvarez, nap.a.) gleda promet po radniku i kvadratu poslovnog prostora. No, za razliku od činovnika-revizora, poslovni čovjek ima drugačiju politiku i gleda oportuni rezultat. Zaradu Agrokoru donose veliki centri, a svaki od tih velikih Konzuma oko sebe ima nekoliko manjih dućana koji nisu isplativi, a po logici: bolje da mi držimo te dućane nego da je u njima konkurencija. Znači, taj dućan nije tamo zbog direktnog prihoda, on tamo čak ima i trošak, ali ima oportunitetni prihod jer je oduzeo to područje konkurentu. Tako se vodi poslovna politika, a kada to gleda knjigovođa, onda on kaže da to treba zatvoriti“, objašnjava Jurčić.

On ističe da u Konzumu postoji višak radnika, te napominje zašto ih se nije otpuštalo.

„Štogod danas mislili o Todoriću, činjenica je da on nikada nije otpuštao ljude. Nije doduše ni plaćao dobavljače, ali je zbog toga uvijek ušutkavao politiku jer je mogao zaprijetiti da će otpustiti pet ili deset tisuća ljudi“, zaključuje Jurčić.

(balkans.aljazeera.com, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/md)